петак, 29. јун 2018.

Talasima lepog plavog Dunava - reka koja nestaje (I deo)





Dunav – velik, širok, razliven, modar poput neba koje se u njemu umiva, opisan i opevan na mnogim jezicima, čuvan u srcima naroda još od najstarijih vremena, svedok bitaka i izgubljenih carstava valja se Evropom čas bučno kroz tesnace i stene, čas šumno kao vetar u ravnici, ali uvek odlučan ka talasima Crnog mora.

izvor: serbia.com

Ime je ova stara reka dobila još u davnim vremenima. Na latinskom je Danubius predstavljen kroz mitologiju poput Zevsa ili Dijasa, Kronovog i Reinog sina, kralja bogova i ljudi, boga neba, stvaraoca svih prirodnih pojava. Otud  Danu znači (božji) i Bius, od latinskog vivus, čovekov život.

izvor: Fejsbuk, My Danube travel

Dunavski tok označava pravac kojim je prilikom sudara afričke i evroazijske ploče pre 12 miliona godina oteklo praistorijsko more Paratetis, formirano pre 200 miliona godina, a od velikog okeana Tetisa odvojeno kopnom na kome su polako nastajali Alpi i Karpati i između njih veliko slano jezero – Panonsko more. Ono je zapravo bilo zaliv Paratetisa i postojalo je punih 30 miliona godina. Nalazilo se u oblasti današnje Panonske nizije a oteklo je kroz južne Karpate i Vlašku niziju današnjim tokom Dunava u Crno more, koje predstavlja njegov ostatak.  

izvor: Fejsbuk, My Danube travel

Kada su kontinenti dobili današnji oblik, na njima su se još uvek raspoređivale planine i reke. U to vreme se stvarao sliv Dunava koji teče današnjom istočnom Nemačkom, ali i sliv reke Rajne, koja teče sa druge strane Alpa, pa ove dve reke dele istočnu Nemačku na "evropsko razvođe". Ovakvim posmatranjem došlo se do zaključka da je Dunav starija reka od Rajne. Pre poslednjeg ledenog doba, koje se zbilo pre dva i po miliona godina, Rajna je tekla preko jugozapadnog dela Švarcvalda, a sve rečice koje se sa Alpa danas ulivaju u nju, u to vreme su se slivale u nekadašnji Dunav, mnogo veći od ovog današnjeg, čiji se ostaci još uvek mogu videti u tragovima kanjona planina Švapske jure. Kako je vekovima erozija spirala stene i gradila dolinu Rajne, svi potoci sa planina promenili su svoj put i počeli da se spuštaju u nju. Zahvaljujući tome onaj stari Dunav se smanjio.

izvor: whonnockwrightcycles.com

Švapski Alpi stvoreni su od krečnjačkih stena, vrlo poroznih i prošaranih pukotinama, kroz koje prolazi voda. Pošto Rajna teče u nižim oblastima planine od Dunava, mnoge rečice se leti sliju u nju, pa Dunav ostane bez svojih pritoka, zbog čega i sam ponire u podzemne kanale, i to čak na dva mesta, koja nose naziv Donauversickerung (nestajanje Dunava). Dunav se na površinu vraća u blizini Bodenskog jezera i jedan njegov deo je tako povezan sa Rajnom. S obzirom na to da velike količine vode nagrizaju krečnjačke stene Švapskih Alpa, smatra se da će jednoga dana gornji tok Dunava potpuno nestati jer će sve njegove vode preuzeti Rajna. 

izvor: ottsworld.com

Ali, da krenemo ispočetka. Mesto gde počinje ova velika, druga po veličini evropska reka i jedina koja teče od zapada prema istoku, nimalo ne nagoveštava one daleke, široke i prostrane obale. U tamnim šumama četinara najvišeg i nasunčanijeg planinskog venca Švarcvalda, u slikovitoj nemačkoj državi Baden-Virtemberg, nastaje Dunav.

izvor: youtube.com

Da bi nastao, prvo se moraju spojiti Breg i Brigah, dve rečice koje se slivaju kroz tamne borove i jele, i to kod mesta Donauešingen.

izvor: wikimapia.org
 
Sa druge strane, hidrološki, početkom Dunava smatra se izvor reke Breg, jer je ona njegova veća sastavnica, što i pokazuje natpis na izvoru u blizini Furtvangena "Glava Dunava".

izvor: cartonetshiffons.canalblog.com

Da li turistički, ili ne, tek i u mestu Donauešingen, usred Firstenberškog parka, nalazi se fontana iz 19. veka, zvana Donauquelle, zvanično mesto dunavskog izdana.

izvor: blackforest-tourism.com

Kad nastavi dalje svojim prvim koracima u brzom toku, najviše pritoka dobija sa Švapskih Alpa, kršnog šumovitog bespuća prepunog arheoloških lokaliteta, sa preko dve hiljade pećina i lepota umetnosti ledenog doba. Oni su 2017. upisani na Uneskovu listu svetske kulturne baštine upravo zato što se u njima proučavaju pećine i umetnost starog paleolita, u vreme kada su se pojavili prvi moderni ljudi – kromanjonci tokom poslednjeg ledenog doba. Arheološka iskopavanja vrše se od sredine 19. veka do danas a posebna pažnja posvećuje se slojevima iz mlađeg paleolita iz takozvane Orinjačke kulture, koja datira iz perioda od pre 40 hiljada godina. Osim krševitih obronaka, Švapskim Alpima  protežu se i brežuljci i travnati pašnjaci i livade sa borovnicama.

photo C. J. King

Dunav prolazi obroncima planina sa kojih, najviše sa desne strane, stižu rečice od otopljenih snegova i tako ga snabdevaju svežom bistrom vodom prepunom skobalja i klenića, riba naviknutih na brze alpske vode.
Tutlingen je prvi veći grad na Dunavu, izgrađen na padinama Švarcvalda i Švapskih Alpa, u kome je Dunav zbog Bodenskog jezera najbliži Rajni.

izvor: fotocommuna.com

Od Tutlingena počinje i Park prirode Gornji Dunav, koji svojim najvećim delom zauzima planinu Veliki Hojberg, obronke Švapskih Alpa i dolinu Dunava između Imendigena i Ertingena, gde je reka izdubila duboku klisuru kroz jurske stene Švapskih Alpa, nazvanu Dunavska dolina. U ovom duboko izbrazdanom kanjonu, koji mrvi kamen i dan-danas, nalaze se stare krečnjačke gromade iz najstarijih vremena. Na nekima od njih koje se izdižu nad obalom Dunava ponosno stoje mnogobrojni zamkovi i utvrde, a najveći od svih je zamak u Zigmeringenu. Suva zemlja i niske temperature omogućile su opstanak mnogih retkih biljaka iz najdavnijih vremena, pa se u parku prirode nalaze neobične kombinacije mediteranskih, alpskih i biljaka tundre. Ovo je oblast Baden-Virtemberga sa najočuvanijom prirodom.

izvor: wikipedia.org

Sedište parka je Bojeron, gradić čuven po Bojeronskoj opatiji izgrađenoj uz veliku krečnjačku stenu u 11. veku, sedištu benediktinskog bratstva. Ona je, opet, poznata po bojeronskoj verskoj umetničkoj školi, najrazvijenijoj s kraja 19. i početka 20. veka.

izvor: wikipedia.org

Grad u kome se Park prirode Gornji Dunav završava je Zigmaringen, koji leži u dolini dunavske okuke, okružen šumovitim brdima Švapskih Alpa. Nalazi se na sredini puta između Donauešingena i Ulma, a Dunav bez prestanka prati pruga. U njemu je i sedište nemačke države Baden-Virtemberg. 
Međutim, grad je najpoznatiji po zamku Šlos Zigmaringen, koji je bio sedište kneževine Hoencolerna do 19. veka, porodici poznatoj po nemačkim carevima i pruskim kraljevima. Izgrađen na južnim padinama Švapskih Alpi, na brdu poznatom kao Šlosberg, koje se 350 metara uzdiže iznad uske doline Dunava, i sam je dobio nadimak kameni zamak i njegov je simbol jer dominira gradom. Podignut je u 11. veku, a nakon požara krajem 19. veka je obnovljen kada su od starog dvorca ostale samo kule srednjovekovne tvrđave. Ovo je najveći dvorac Dunavske doline a vertikalne litice i strme kule učinili su ga neosvojivim.

izvor: Fejsbuk, My Danube travel

Dok Dunav brza pobrđima i hladnim kamenim koritom, polako stiže do grada Ulma, poznatog po tome što je rodni grad jednog od najvećih umova sveta, Alberta Ajnštajna, i po gotičkoj katedrali koja ima najviši toranj na svetu – preko 160 metara. 

izvor: flexitres.com

Ova luteranska crkva će sve do završetka Sagrade Familije u Barseloni ostati najviša na svetu. Zidova građenih od kamena i cigle, počela je da se gradi u 14. veku, kada je gotika bila najpopularniji stil u graditeljstvu, ali je završena tek u 19. veku. Uprkos tome, crkva je, osim kula i ponekih spoljašnjih dekoracija, bila potpuna i sasvim u upotrebi. Sa njenog vrha na 143 metra pruža se predivan pogled na Ulm, Novi Ulm, Baden-Virtemberg i Bavarsku, a po lepom vremenu vide se Alpi sve do Cugšpica, najviše nemačke planine koja se izdiže iznad Garmiš-Partenkirhena.

izvor: reidsguides.com

Dunav deli Ulm na stari i novi deo, a mostovima Herd i Ganstor spaja dva dela grada i ujedno i dve nemačke države Baden-Virtemberg i Bavarsku. 

izvor: wikipedia.org

Ovo je i mesto ušća alpskih reka Blau i Iler u Dunav. 

izvor: wikipedia.org

Kada Dunav poteče južno od grada, za sobom ostavlja šume i brda, obronke Švapskih Alpa. Ovde se završava planinski deo dunavskog toka, čije se ivice mogu videti na obzorju vedrih dana. Ovde se završava i gornji tok Dunava i započinje srednji, koji se proteže sve do Karpata, dok ga nadaleko čekaju široke plodne ravnice i tok spor, ali snažan, kako i dolikuje velikoj evropskoj reci.

izvor: bavaria.by

Dunav potom nastavlja svoj mirni tok, krivudajući i šumeći i čekajući svaku novu pritoku da mu se pridruži u čvrstom zagrljaju talasa. Prva je reka Leh uz očuvano staro gradsko jezgro Donauverta.

izvor: Fejsbuk, My Danube travel

Koliko je vekovima kulturno bogatstvo dunavskih obala, dokaz su sve lepši gradovi koji se smenjuju na njegovom toku. Sledeći je Nojburg sa renesansnim i baroknim građevinama i veličanstvenom palatom koja dominira obalom.

izvor: Fejsbuk, My Danube travel

Bogatstvo Nemačke ogleda se u veoma razvijenim oblastima Bavarske. Takav je Ingolštat, grad automobila i elektronske industrije.

izvor: Fejsbuk, My Danube travel

A onda Dunav opet nailazi na prepreke, tek da ne zaboravi da nije odavno ostavio svoje rodno alpsko krečnjačko korito. Kod Veltenberške opatije, benediktinskog manastira iz 8. veka, smeštenog na rubu rečnog bezdana divljeg toka Dunava, počinje Dunavska klisura.

izvor: Fejsbuk, My Danube travel

Upravo se tu od početka prošlog veka, kod Veltenburga u donjoj Bavarskoj, među stenama Južnofranačkih Alpa, istočnih nastavaka Švapskih Alpa, nalazi rezervat prirode. Ovde se dolina reke sužava, a zvanično ime joj je Veltenburški tesnac. Klisura je duga pet i po kilometara a široka 400 metara. 

izvor: wikipedia.org

Omeđena je krečnjačkim stenama starim 150 miliona godina, koje obiluju slojevima fosila iz vremena kada je ovde još uvek bilo plitko more. Gromadni zidovi dunavske obale visoki su i do 80 metara i izbrazdani su mnoštvom malih pećina. Između stena Stilen i Langevand reka se sužava na 110 metara i dostiže dubinu od 20 metara. 

izvor: wikipedia.org

Ovde se nalaze i neke od najneobičnijih stena koje su dobile vrlo maštovita imena, poput Tri zavađena brata, Gusarske stene, Bavarskog lava, Rimskog kamena itd.

izvor: wikipedia.org

Za razliku od velike dubine Dunava na mestu klisure, manje živopisan deo reke se nalazi na pola puta između Veltenburga i Kelhajma, takozvani Vipfelsfrut, koja predstavlja najmanju dubinu Dunava, a veruje se da je ovaj prirodni fenomen nastao zahvaljujući udaru meteora koji je pao pre 15 miliona godina. Uz reku koja smiruje svoj huk oslobođen sapetim obalama, samo šume grane belih vrba i sive jove.

izvor: Fejsbuk, My Danube travel
  
Klisura izlazi na široke ravnice kod Hola slobode, neoklasične građevine na brdu Mihelsberg iznad grada Kelhajma, kod ušća alpske reke Altmil i kanala Rajna-Majna-Dunav u Dunav. Hol je izgradio kralj Ludvig I Bavarski da bi obeležio pobedu u ratovima od 1813. do 1815. nad Napoleonom.

izvor: kelheim.de

Ovo je predgrađe grada Kelhajma, keltskog naselja iz pradavnih vremena, drugog grada po veličini u južnoj Nemačkoj. 

izvor: metropolregion.muenchen.eu

On je poznat i po kanalu Rajna-Majna-Dunav, koji spaja reku Majnu sa Dunavom, plovni put između Holandije preko Rajne i Rumunije preko delte Dunava, tačnije Atlantski okean i Severno i Crno more.

izvor: Fejsbuk, My Danube travel

 Izgrađen je 1992. godine a kod Kelhajma se spaja sa Dunavom tako što teče kroz dolinu reke Altmil. 

izvor: wikipedia.org
 
Sledeći važan i veliki grad je Regensburg, ušuškan bavarskim šumama i padinama Franačkih Alpa, mesto gde se alpske reke Nab i Regen ulivaju u Dunav i šire ka plodnoj velikoj ravnici, što ga čini važnim rečnim pristaništem i značajnim industrijskim gradom. I istorija mu je bogata, u vreme rimskog cara Marka Aurelija na obali je izgrađeno rimsko utvrđenje Kastra Regina, a srednjovekovni centar grada je danas pod zaštitom Uneska.

izvor: wikipedia.org

U Regensburgu se nalazi Kameni most, remek-delo srednjovekovnog graditeljstva i simbol grada. On je ujedno i najstariji most ovog tipa u Nemačkoj, izgrađen u 12. veku po uzoru na praški Karlov most. Više od 800 godina je bio jedini koji je spajao stari i novi deo grada preko Dunava.

izvor: Fejsbuk, My Danube travel

U Regensburgu se nalazi još jedna znamenitost - katedrala Svetog Petra, najvažnija crkva grada i vrhunski primer gotske bavarske arhitekture 16. veka.

izvor: wikipedia.org

Na izlazu iz grada nalazi se Dvorana Valhala, podignuta u čast znamenitih istorijskih ličnosti Nemačke. Ovu neoklasicističku zgradu nad Dunavom je početkom 19. veka podigao prestolonaslednik Ludvig da bi podržao ujedinjenje nemačkih država. Ime je dobila po dvorani iz staronordijske mitologije u kojoj je vladao vrhovni bog Odin.

izvor: wikipedia.org

Dok nastavlja dalje da se valja plodnim širokim nemačkim ravnicama, Dunav se susreće sa još jednom alpskom pritokom Izarom, koja izvire u austrijskim Alpima, podno planinskog venca Karvendel i teče kroz Tirol i Bavarsku. Najznačajniji grad kroz koji protiče ova reka, kojoj su u davna vremena Kelti dali ime koje je na njihovom jeziku značilo bujica je Minhen.

izvor: butterfield.com

U Dunav se uliva kod grada  Degendorfa.

izvor: wikipedia.org

Poslednji grad u Nemačkoj kroz koji protiče Dunav pre nego što napusti ovu veliku zemlju je Pasau. Ovaj univerzitetski grad donje Bavarske na granici sa Austrijom nastao je još u doba Rimskog carstva, a naseljavalo ga je i drevno germansko pleme Batavisa. Priododat mu je i jedan neslavan podatak, da je krajem 19. veka u njemu sa porodicom živeo Adolf Hitler.

izvor: telegraph.co.uk

Pasau se odlikuje i jednom znamenitom građevinom, katedralom Svetog Stefana, baroknom crkvom iz 17. veka u kojoj se nalaze najveće orgulje na svetu. 

izvor: wikipedia.org

Za Dunav kod Pasaua je veoma važno njegovo ušće sa dve reke – Ina i Ilsa.

izvor: wikipedia.org

In teče kroz tri države - Švajcarsku, Austriju i Nemačku. Izvire u švajcarskim Alpima iznad doline Engadin i teče ka istoku kroz Tirol i njegov glavni grad Insbruk da bi prešao u Bavarsku pa skreće i do ušća čini granicu između nemačke države Bavarske i austrijske pokrajine Gornje Austrije.U Dunav unosi više vode nego što ga on ima iako predstavlja njegovu pritoku. I samo ušće im je neobično jer u modri Dunav In donosi svoje sivo-zelene vode a Ils mutne smeđe. Ova mešavina boja dugo se vidi i nakon ušća, a ipak najduže ostaje boja Ina.

izvor: wikipedia.org

Rezervat prirode Donaulajten je poslednja oblast Podunavlja u Nemačkoj. On počinje po izlasku Dunava iz Pasaua i proteže se sve do Joneštajna u Austriji i obuhvata područje nemačke, češke i austrijske granice. Ovo je dolina koju je Dunav oblikovao pre 65 miliona godina, a budući da se ovde susreću različiti tipovi klime, na krečnjačkim i granitnim stenama izuzetno je bujna i raznovrsna flora i fauna. 

izvor: wikipedia.org

Ovo je carstvo zelenih guštera, zmija, mnoštva insekata i velikih jelenaka. Na golim stenama prirodi prkose stabla grabova i hrastova, a uz reku se nalaze bujne vlažne bukove šume na plodnoj zemlji u čijim senkama rastu ciklame, a po sunčanim livadama visibabe, orhideje i ljiljani.

izvor: wikipedia.org

Dok se sumrak spušta na dunavske šume i tihe trščane obale, reka kao da sanja. Ne zna se samo da li one planinske stene po kojima je poskakivala u malenim slapovima ili naslućuje velika žitna polja i daleke obrise planinskih masiva kojima tek ide u susret...

izvor: Fejsbuk, My Danube travel

петак, 15. јун 2018.

Planina Kučaj – šumoviti beskraj istočne Srbije


Na istoku Srbije nalazi se ogromno šumovito prostranstvo. Nekome ko je navikao na uske gradske ulice, zgrade i solitere za koje uvek zapinje pogled teško je da shvati da ovakvo beskrajno šumovito more zaista postoji. A ima ga – planina Kučaj se protegla preko tako velike površine da bi trebalo da prođu dani pa da je neko obiđe celu.

kucaj-lisac-freebiking-org1
izvor: freebiking-org

I nije samo širina ono što je krasi. Netaknuta priroda u srcu ove očaravajuće planine tera svakoga ko u nju uroni da zaboravi na sve ono što zna i našta je navikao. Ovde priroda kuca svojim iskonskim čistim srcem.

kucaj-gljiva-vinatovaca-freebiking-org
izvor: freebiking.org

Bilo kroz stoletne šume tako guste da u njima vlada večiti mrak, bilo kroz žuborenje čistih reka, bilo sa kamenih litica sa kojih se pogled pruža na sve strane sveta – ovde se priroda udiše punim plućima i nosi nepomućen osećaj spajanja sa svakim ko poželi da je istraži na ovim očaravajućim stazama lepote.

kucaj-straza-greben-freebiking-org1
izvor: freebiking.org

Pa i ako nam Kučaj izgleda veliko, on je samo deo ogromnih prostranstava parka prirode Kučajske planine. Nastale od venca Karpatsko – balkanskih planina pre više stotina miliona godina, one su se smestile na istoku naše zemlje. Stvorene na isti način, od stena koje su se u istoriji Zemljine kore u različito vreme nabirale, ove gore protežu se između obala Morave, Crnog Timoka, Zlotske reke, pa čak do Đerdapa i Dunava.

kucaj-severni-kucaj-bukova-glava-serbianoutdoor-com
izvor: serbianoutdoor.com

U srcu ovog prostranog parka prirode obraslog stoletnim bukvama skriva se Kučaj, sav zelen od svetlijih i tamnijih preliva svog gorskog ruha. Sa koje god strane da mu se priđe, tajanstvene lepote koje kao da čekaju da budu otkrivene mame svojim mirisima, bojama i zvucima netaknute prirode.

kucaj-malinik-livade-serbianoutdoor-com
izvor: serbianoutdoor.com

Sa zapada kučajske padine lagano se uzdižu od gradića Despotovca, čuvenog Senjskog Rudnika, obala reke Resavice i njenog ušća u Resavu.

resava_7
izvor: flyandtrout.com

Na prostoru između reke Resave i mesta gde joj se pritoka Kločanica približava, da se u ušću stope jedna sa drugom, nalazi se veliki greben Vita bukva. Kao što mu i samo ime kaže, njegova najviša tačka se nalazi u gustoj bukovoj šumi. U jamama ispod samog vrha nalazi se Pejkova pećina, a duboko u dnu vijuga strmi kanjon reke Resave.

kucaj-vita-bukva-pan
izvor: panoramio.com

Susedni vrh Ostreč sa Vitom bukvom deli samo prevoj Klencuš. Lepota im je ista, na sve strane livade sa jarkom zelenom travom, prepune mirisnih lekovitih biljaka kantariona, hajdučke trave, matičnjaka i majčine dušice i sunčano nebo nad njima. A na vrhu opet pogled za nezaborav. I sve kao na dlanu: Beljanica, kameni vrhovi Straže i Velike Treste, čitav plato Vrtačelja. Sa strane gde ujutru izlazi sunce njegovi zraci prvo provire iza planine Javorište i vrha Tilva Palčin pa obasja duboke kanjone koji ih razdeljuju.

kucaj-vrtacelje-pan
izvor: panoramio.com

Nešto južnije Kučaj se propinje mnogo blaže, preko Pasuljanskih livada, talasastog zelenog prostranstva najpoznatijeg po tome što se na njemu održavaju vojne vežbe. Kada je tiho i bez vojnih aktivnosti, ovaj kraj obavije tišina i lepota Kučaja u punom sjaju.

pasuljanske
izvor: stazeibogaze.info

U zaleđu bujnih padina pruža se dolina Jablanice, a u njenim šumama skriveno mesto – Mijailova jama, jedna od najdubljih u Srbiji. Ovo lepo, ali opasno mesto zaklonjeno je bujnim rastinjem, a ispod njega nalazi se ponor dubok više od 100 metara sa dva otvora, od kojih se jedno grotlo sve više sužava kako ide u dubinu.

kucaj-mijajlova-jama-glavni-otvor-staze
izvor: stazeibogaze.info

Legenda kaže da je jama dobila ime po pastiru Mijajlu, koga je ovan gurnuo u ponor dok je svirao na njegovoj ivici. On je nestao, a voda je iznela njegovu frulu čak kod sela Sisevca. Ovo mesto ima i istorijski značaj jer je tokom Drugog svetskog rata ovde bačeno preko hiljadu ljudi, o čemu svedoči spomenik posvećen stradalima. Tako je ovo jedini zaštićen speleološki objekat u našoj zemlji koji je u isto vreme i memorijalni spomenik.

kucaj-mijajlova-jama-spomenik-staze
izvor: stazeibogaze.info

Pa ipak, lepote ove jedinstvene planine teraju sve tužne misli pa što se ide dublje u istraživanje skrivenih ćoškova prirode, čarolija je sve veća. To se vidi već u blizini jame jer se tu kao mali poklon prirode nalazi vodopad Donji bigar. Ovo je zapravo slap Bigarskog potoka, nastao od bigrene naslage visoke 12 metara. U vodi se nalazi veliki nivo kalcijuma i magnezijumkarbonata, čijim taloženjem nije nastao samo vodopad nego i pravi plato između izvora i vodopada.

kucaj-donji-bigar-freebiking-org
izvor: freebiking.org

Koliko je Bigarski potok buran pokazuje i to što duž celog svog toka do spajanja sa drugim potocima i stvaranjem Jablaničke reke pravi mnogobrojne vodopade i kaskade, koje učestvuju u stvaranju Crnice, najznačajnije reke Južnog Kučaja.

kucaj-crnica-planine-net
izvor: planine.net

U lepote zapadnog Kučaja spada i reka Resavica, koja teče ispod šumovitih vrhova Požerka i Mastakana, sa kojih se pruža pogled od koga zastaje dah. Pa ne znate gde pre da pogledate, da li ka Homoljskim planinama, Beljanici i bespućima šumovitog Kučaja ili ka horizontu preko koga se ocrtava piramida Rtnja ili ka Jastrepcu i Kopaoniku u daljini.

kucaj-pozerak-serbianoutdoor-com
izvor: serbianoutdoor.com

Mnoge ponornice podrivaju njihove stene da bi iz neke pukotine ponovo šiknule na svetlo dana i našle svoje ušće sa Resavicom. Ovim putem se stiže do gudura među vrhovima, u kojima se skriva njena pritoka neobičnog imena – Nekudovo, najpoznatija po svom impozantnom ponoru Uviralo, skrivenom u u gustoj bukovoj šumi i dubokom dnu prekrivenom mahovinom, korenjem i opalim lišćem.

kucaj-uviralo-serbianoutdoor-com
izvor: serbianoutdoor.com

Pa sve dalje, uzvodno uz nemirnu rečicu, usred velikog lovišta Valkaluci, nazvanog još i “sibirskim delom Kučaja” zbog dugih i ledenih zima sa neprestanim smetovima, koje se protežu unedogled, među najživopisnijim lepotama Kučaja.

kucaj-juzni-kucaj-autentik-net1
izvor: autentik.net

Ovo šumsko carstvo koje se ka cvetnim livadama otvara poput kapije od drveća daje celom prostoru bajkoviti izgled. U njegovim najdaljim krajevima skrivaju se lisice, divlje svinje, srne i zečevi, a u dugim hladnim zimama, kad je cela planina prepuštena samo životinjama, pojave se i vukovi. Pravi lovački raj.

kucaj-valkaluci-igor-bardic
foto Igor Bardić

A ovde, čisto da ga još više ulepša, skriva se vodopad Prskalo, najlepši i najneobičniji kutak na Kučaju, na kome je maštovita igra vode i krečnjačke stene napravila pravo malo remek – delo prirode. Sa špicaste kamene gromade, nastale od bigrenih taloga nakupljanih vekovima, survava se tanak mlaz sa visine od 15 metara u stepenaste kadice na dnu. Leti je najslabiji, ali ipak ni tada ne presušuje. A da nije samo vodopad nezaboravan, pobrinula se priroda i zaogrnula ga bujnim zelenilom netaknute prirode prošarane cvetnim livadama i mirisnim šumama punim listopadnog drveća i četinara.

kucaj-prskalo-serbianoutdoor-com
izvor: serbianoutdoor.com

Da je ovaj deo Kučaja prepun prirodnih lepota, svedoči još jedan strogi rezervat prirode zaštićen zakonom – klisura reke Kločanice. Ova ćudljiva rečica nastaje u samom srcu Kučaja od manjih reka ispod prevoja Klencuš. Iako nije velika ni mnogo duga, njen tok je prava mala avantura.

kucaj-klocanica-dolina-visibabe
izvor: freebiking.org

Dok na početku mirno teče kroz livade, pa čak i meandrira kroz polja visibaba i bujne trave koja se natapa prolećnim vodama i snegovima sa okolnih vrhova Javorišta i Tilve Palčin, kasnije u divljem toku burno ulazi u uzanu klisuru. Zahvaljujući šumovima, bolje reći klokotanju koje pravi probijajući se kroz stene visoke preko 400 metara, dobila je ime Kločanica.

kucaj-klocanica-freebiking-org
izvor: freebiking.org

Ali, ni to nisu sve lepote kojima je priroda obdarila.Pred kraj svog toka i ušća u Resavu pod grebenom Vite bukve ona ponire i taj deo kanjona naziva se Suvaja. Ovaj nestvarno lep uzan procep okomitih litica, sav osut ogromnim stablima bukava i zamršenim šibljacima smatra se izuzetnom prirodnom odlikom Kučaja i zakonom je zaštićena prirodna lepota Srbije.

kucaj-kanjon-suvaja-serbianoutdoor-com
izvor: serbianoutdoor.com

Mnogi južni Kučaj smatraju najlepšim delom ove prirodnim blagom bogate planine, što zbog toga što ga sa juga steže nekoliko prevoja i plava pruga Crnog Timoka, što zbog sela bogate istorije i duhovne kulture.

kucaj-juzni-kucaj-autentik-net
izvor: autentik.net

U ovim krajevima najlepša avantura skriva se u dubinama gustih šuma i istraživanju netaknutih delova tajnovite planine, u kojima se skoro pa zaboravlja način života u civilizaciji. Ne zna se da li je ovde lepše jarko zelenilo kojim su presvučeni vrhovi, isprepletani grebeni koji se protežu dokle oko seže ili bujne šume bukava, graba, cera, jasena i hrastova, u kojima žive mnoge divlje životinje, čiji se iskonski način života u divljini remeti samo u vreme lova.

kucaj-juyni-kucaj-pan
izvor: panoramio.com

Planinski venci Južnog Kučaja su i stanište balkanskog risa, jedne od najređih evropskih mačaka. Na celom Balkanskom poluostrvu nema više od stotinak jedinki i budući da mu je jedini neprijatelj u prirodi čovek, koji ga lovi zbog skupocenog krzna, ali mu i narušava stanište sečom šuma, preti mu potpuno istrebljenje. Zato su mu divljine i bespuća nepristupačnih šumskih prostranstava Kučaja najbezbednije sklonište.

kucaj-balkanski-ris-kojot9-com
izvor: kojot9.com

Ovaj kraj je nekada bio nazivan “resavska Sveta gora” jer se u njemu nalazilo čak 12 srednjovekovnih pravoslavnih manastira, većinom zadužbina despota Stefana Lazarevića. Danas su samo tri manastira ostala potpuno očuvana, a u podnožju Kučaja najznačajnija je Ravanica, zadužbina kneza Lazara, u kojoj su sahranjene njegove mošti kada su dve godine nakon Kosovskog boja prenete iz crkve Svetog Spasa u Prištini.

kucaj-ravanica-mapio-net
izvor: mapio.net

U njenoj blizini nalazi se Ravanička pećina, mala kraška jama u kojoj je, prema predanju, sakriveno blago kneza Lazara posle Kosovskog boja jer su u to vreme Turci pljačkali manastire i crkve. U prilog tvrdnji da je legenda malo verovatna stoji činjenica da je pećina neistražena, pa čak i vrlo opasna jer su pre deset godina u njoj stradala četvorica speleologa pokušavajući da otkriju njene tajanstvene dubine.

kucaj-ravanicka-pecina-cuprija-rs
izvor: cuprija.rs

Za srce Južnog Kučaja smatra se područje oko sela Sisevac i Zabrege, kroz koje protiče reka Crnica, čija dolina predstavlja predeo izuzetnih odlika, a nad njom se poput čuvara izdiže vrh Smrdanska kosa.

kucaj-juzni-kucaj-freebiking-org
izvor: freebiking.org

Da je priroda bila darežljiva prema ovom kraju vidi se i po lepotama sela Sisevac, koje je omeđeno veštačkim jezerom i pećinom iz koje svoj put započinje reka Crnica.

dsc06185sisevac
izvor: tamoiovde.wordpress.com

U njenoj blizini je i jedan od očuvanih manastira ovog kraja Sisojevac, podignut na temeljima starog hrama u 14. veku, a  ktitor njegove crkve, posvećene Preobraženju Gospodnjem, po kome je i dobio ime, bio je Sveti Sisoje, proiguman manastira Hilandar.

kucaj-manastir-sv-sisoje-pan
izvor: panoramio.com

I u blizini sela Zabrege, na oštroj okuci Crnice, nalaze se ostaci nekada znamenitog manastira Namastija, građenog tokom 14. veka u crvenim tonovima poput boje crničkog peska.

kucaj-manastir-namasija-sasa-stancic
foto Saša Stančić

Pa sve južnije i južnije, u podnožju visokih šumovitih brda nalazi se i veliki prevoj Čestobrodica, preko koga vodi put koji spaja dolinu Velike Morave sa istokom Srbije. Zajedno sa njim provlači se klisura istoimene reke, duboka čak 250 metara, koja Kučaj deli od planine Samanjac i stvara još jedan prevoj neobične lepote – Stolice.

kucaj-cestobrodica-prevoj-staze
izvor: stazeibogaze.info

U ovom bujnom zelenilu skriva se i izvor reke Grze, veličanstveno lep kada se u proleće otopljeni snegovi slivaju sa kučajskih obronaka i pune dva mala jezera. Ona protiče kroz klisuru koju oivičavaju brda i visovi Južnog Kučaja, obrasli bogatim šumama javora i jasena, u kojima se stalno mogu čuti šumovi divljih svinja, lisica, jazavaca i zečeva.

kucaj-grza-pan
izvor: panoramio.com

Nad njom se protežu brda Pešterca, na čijim su vrhovima potpuno nenaseljene prostrane visoravni posute gustim šumama bukve i četinara i bujnim pašnjacima. To je oblast velike Brezovičke površi, na kojoj se nalazi kraško polje Troglan bare i Velika Brezovica, najveća livada na Kučaju.

kucaj-velika-brezovica-livade-pan
izvor: panoramio.com

Cela površ poznata je po ponornicama i ogromnim šumovitim prostranstvima koja su toliko bujna da kad zađete među drveće, tu vlada potpuni mrak čak i po sunčanom danu.

SONY DSC
izvor: forum bjbikers.com

Iznad ovog velikog prostranstva kao čuvar se izdiže vrh Tilva Palčin, do koga je put toliko omeđen drvećem da se ponekad stiče utisak da se prolazi kroz tunel koji stvaraju bujne krošnje.

kucaj-tilva-palcin-freebiking-org
izvor: freebiking.org

Pa sve dalje ka istoku, preko dolina Vejske reke i Demižloka, sastavnice Lazarevog kanjona, čineći istočni obod Kučaja.

kucaj-mikuljski-kamen-pan
izvor: panoramio.com

Iznad njih je vrh Mikulj, čuvena Mikuljska kapa, sa koga se pruža pogled na sve visoke tačke glavnog grebena Kučajskih planina: Kršjoru, Malinik i Stobore, najljući kučajski vrh pun škrapa, vrtača i gustih šuma, a kad je vedro, vidi se sve do Rtnja.

kucaj-mikulj-pogled-serbianoutdoor-com
izvor: serbianoutdoor.com

Istočni Kučaj poznat je po svojoj divljoj i tajanstvenoj lepoti.Ovde se nalazi čuveno selo Zlot, od koga u dva pravca planinu krase izuzetne prirodne lepote.

kucaj-ostri-kamen-serbianoutdoor-com
izvor: serbianoutdoor.com

S jedne strane se od sela Zlot može krenuti u  pravcu juga, gde Kučaj krasi veličanstven Lazarev kanjon kroz koji duboko na dnu prolazi Zlotska reka i čitavim sistemom Zlotskih pećina koje je ona izdubila u krasu koji se u svojoj belini meša sa retkim zelenilom i modrim nebom. Sa vidikovca na rubu kanjona zastaje dah od pogleda na njegove strme litice i venac Malinika sa druge strane.

lazarev-kanjon-d-veselinovic-carolije-rs
foto D. Veselinović

Pa sve južnije i južnije, ka tamnoj pruzi Crnog Timoka skrivaju se jame utisnute u kamene stene. Među njima najlepša je Bogovinska pećina,  sa 6 kilometara istraženih kanala najduža u Srbiji, a po mišljenju mnogih i najlepša. Najveći deo njenih tunela nastao je erozijom koja se vekovima odvijala u utrobi planine, a od tri različita nivoa koji je krase, ne zna se koja je lepši, posebno zbog svojih skrivenih rečnih vrela duboko pod zemljom. Da bi se video pećinski nakit mora se zaći duboko u ovu jamu, ali za sve koji se plaše insekata, rakova i malih stvorenja nalik na škorpije, koji svi zajedno nose naučni naziv kavernikolni zglavkari, ovo će svakako pokvariti uživanje u njenoj raskošnoj lepoti.

kucaj-bogovinska-pecina
izvor: panoramio.com

Malinik i Javorište su, prema mišljenju nekih, zasebne planine koje omeđuju Kučaj, a opet, prema mišljenju drugih, visoravni koje sačinjavaju njegov masiv.

kucaj-malinik-serbianoutdoor-com
izvor: serbianoutdoor.com

Zajedničko im je nepregledno zelenilo i bujne šume bukve i jele, u čijim se tamnim senkama stoletnog drveća skrivaju vrganji, lisičarke i bukovače. A na proplancima, među lišćem koje svake godine ponovo padne, kao da čekaju da budu ubrane šumske jagode i kupine, a na jesen se sve zarumeni od zarudelog lišća, šipka i crvenog gloga.

kucaj-malinik-igor-bardic
foto Igor Bardić

I ovde sve šušti od mnogobrojnih rečica koje se slivaju sa obronaka visokih brda. Od svih najznačajniji je Crni Timok, koji izvire ispod Malinika, pa zajedno sa Zlotskom rekom ide dalje na istok.

kucaj-crni-timok-izvor-vladimirnsserbia
foto VladimirNSSerbia

Drugi pravac od Zlota prati kraj u podnožju Malinika sve do jedne od najlepših prirodnih retkosti istočne Srbije – prerasta Samar.

kucaj-prerast-samar-igor-simic
foto Igor Simić

Ovaj jedinstveni kameni most nadvisuje se poput svoda nad dolinom rečice Perast u njenom najužem delu. Kolika je njegova lepota, pokazatelj je što je proglašen za spomenik prirode.

kucaj-perast-igor-simic
foto Igor Simić

Ovo je kraj velike visoravni Dubašnice, kraškog predela punog krečnjačkih stena čije livade u proleće umeju da se zazelene od sremuša koji olista dokle oko seže.

kucaj-dubasnica-i-veliki-malinik-u-poz-vladimirnsserbia
foto VladimirNSSerbia

Uporedo sa njim se proteže i visoravan Stobor, najljući krš Kučaja. I jedna i druga čine najistočniji obod planine i zatvaraju krug sa stenom Lisca, vrhom Straža i kamenitim liticama Velikog krša na severu.

kucaj-severni-kucaj-sova-serbianoutdoor-com
izvor: serbianoutdoor.com

I kao sa velikim zatvorenim krugom velike planine, severni Kučaj predstavlja oblast sa najstrmijim stenama i vidikovcima na celoj planini. Ali ipak, najlepši dragulj predstavlja  čuvena prašuma Vinatovača, jedina u Srbiji. Da li možete da zamislite da postoji mesto na kome ljudska ruka nije ništa dodirnula proteklih 350 godina i da je ono jedino takvo u našoj zemlji, na kome prastare bukve umiru prirodnom smrću? E pa postoji, i to baš ovde, na padinama Kučaja.

kucaj-vinatovaca-freebiking-org
izvor: freebiking.org

Bukve u Vinatovači široke su ceo metar, a streme ka nebu čak 45 metara. Procenjuje se da je većina stara preko 300 godina, pa zahvaljujući tome ovo ogromno prašumsko prostranstvo, na visini od preko 650 metara, predstavlja rezervat prirode zaštićen od strane države, u kome je strogo zabranjena bilo kakva intervencija ljudi, čak ni branje šumskog bilja i pečuraka.

kucaj-vinatovaca-freebiking-org1
izvor: freebiking.org

Ovu veliku prašumu nadvisuje prevoj Klencoš i velika visoravan Vrtačelje ispresecana dubokim jamama, po kojima je i dobila ime i obrubljena večito zelenim četinarima.

kucaj-valkaluci-serbianoutdoor-com
izvor: serbianoutdoor.com

Pa ipak, najlepši vidikovci u ovom delu planine nalaze se baš prekoputa vodopada Veliki Buk, tromeđe Homoljskih planina, Beljanice i Kučaja, od koga se kroz guste šume izdiže vrh Straža.

kucaj-straza-greben-freebiking-org
izvor: freebiking.org

Pogled sa ovog stenovitog odseka najlepši je od svih kučajskih vidikovaca. Sa jedne srane je dolina Bobovačke reke i kanjon Resave, sa druge greben sa vrhovima koji se nižu jedan za drugim: Kraku Ursuli, Bećarska glava i Kurmatura, koji se spajaju sa Beljanicom. Sa treće strane je šumovito bilo Velike Treste i iza njega, kad je vedro, rtanjska kupa. Sa četvrte strane tu je stena Lisac, iza Crni vrh, a u pozadini, kao plavičasta bordura na horizontu, stenovita kičma Velikog Krša, Stola i Deli Jovana. Ne znaš gde pre da pogledaš i čemu više da se diviš.

kucaj-straza-pogled-igor-bardic
foto Igor Bardić

Između Straže i kamenog vrha Lisac nalazi se Velika Tresta, najviši vrh Kučaja. U njegovoj blizini je Hajdučki kladenac, izvor skriven usred bujne šume, odakle reka Resava kreće na svoj put.

kucaj-hajducki-kladenac-freebiking-org
izvor: freebiking.org

Sa visokih obronaka Straže ona se lagano sliva preko padina i grana drveća koje zasipa svojim bistrim kapima. Otud joj i ime Resava jer poput ogromnih resa pada ka svom koritu u podnožju Kučaja.

kucaj-resava-kanjon-pan
izvor: panoramio.com

Dok ne stigne do svog najnižeg dela, gde razdvaja Beljanicu od Kučaja, reka se provlači kroz stoletne bukve prašume Vinatovače, da bi sa svom snagom svojih planinskih voda zaronila u kanjone i klisure veličanstvene lepote obgrlivši stene bele od krečnjaka i škriljaca koje štrče iz bujnog zelenila i stvaraju vrtoglave litice sa kojih se pruža veličanstven pogled na kučajske i beljaničke vrhove u svoj svojoj lepoti.

kucaj-vinatovaca-zoran-jevtic
foto Zoran Jevtić

Jedan od najlepših je i vrh Lisac, koji kao da se sa svih strana propinje da iz tamnih stoletnih bukava izdigne svoju kamenitu gromadu. Pa ipak, u zalazak sunca postaje očaravajuć, kad ga poslednji zraci oboje u rumene tonove sutona.

kucaj-lisac-freebiking-org
izvor: freebiking.org

Sa vrha planine najbolje se spoznaje sva moć i lepota prirode. Dok stojimo na nekoj krševitoj litici a pod nama se u dubokim klisurama valjaju pruge reka, tamne šume bukve i visokih četinara, rasipaju cvetne livade prošarane bistrim planinskim potocima, imamo osećaj da smo ravni s njom. Ali dovoljan je samo jedan tamniji oblak da skrije sunce, zasvetli nebo od munja i prospe po nama kišne kapi, pa da shvatimo da je priroda sa svojim silama nešto što se mora poštovati i čuvati i da nam nema druge nego da živimo po njenim zakonima.

kucaj-naslovna-suvi-do-serbianoutdoor-com
izvor: serbianoutdoor.com