Nekoga cveće
podseti na praznik, rođendan ili važan dan, nekog na cvetnu i mirisnu livadu
zavičaja, nekog na buket sa venčanja, ali na šta god da vas asocira, sigurna
sam da nećete reći da ga ne volite. Jer kad je priroda stvorila savršenstvo
cveta, dala nam je nešto najlepše za sva čula, da uživamo i dok ga gledamo i
dok nas opija svojim mirisom.
 |
izvor: Fejsbuk, Najlepša je priroda |
Nije svaka biljka obdarena cvetom, ali ona koja ga ima, može se reći da
je ljudima bliža srcu jer se svojom lepotom odvaja od drugih.
 |
izvor: Fejsbuk, Najlepša je priroda |
Za neke je cveće toliko važno da ga vezuju za
sopstvenu naciju, istoriju i mitologiju. Tako na primer lotosov cvet je oduvek bio posebno važan za narode Afrike i Azije.
U Indiji ga zovu ljubavnik svetlosti
jer svoje latice otvara samo suncu, a kad ono zađe, i on se zatvara. U azijskim
budističkim narodima postoji verovanje da u njemu živi Buda jer raste u toploj
prljavoj vodi, a ipak ostaje raskošan i lep.
 |
izvor: pixabay.com |
Egipćani su
verovali da je ovaj cvet dao život faraonima. Prilikom nastanka sveta plutao je
tamnim vodama sa zatvoreniim cvetom, a kad su se latice otvorile, iz njega je
izašao Ra, bog sunca. Tako je počelo stvaranje sveta. Uveče bi i on sa suncem
išao na spavanje.
 |
izvor: pixabay.com |
U Japanu je čuven trešnjin cvet, nacionalni cvet i simbol sreće.
 |
izvor: pixabay.com |
U ovoj zemlji se
već hiljadama godina održava tradicija ohanami,
koju Japanci poštuju tako što u aprilu odlaze u parkove prepune rascvetalog
trešnjevog drveća. To je veliki događaj
jer cvetanje trešnje određuje početak školske i poslovne godine. Veruje
se da ove nežne ružičaste latice donose uspeh mladencima, a mnogi za sreću piju
čaj od trešnjevog cveta.
 |
izvor: pixabay.com |
Neki cvetovi su naoko krhki i nežni, a uspeli su
da prežive sva ledena doba i burne periode naše planete i stignu do naših dana,
takva je orhideja, za koju se smatra
da je stara od 15 do 20 miliona godina. Toliko
dugo se one šepure u svojoj lepoti i ima ih svuda sem na Antarktiku i u
pustinjama. Pa ipak, najviše ih je u tropskim oblastima Azije, Južne i
Centralne Amerike.
 |
izvor: pixabay.com |
Zbog svoje
raskošne lepote mnogi je uz ružu smatraju kraljicom cveća. Najveći broj
njihovih cvetova može se videti u Kraljevskoj botaničkoj bašti u Kjuu kod
Londona, gde se nalazi preko 20 hiljada vrsta orhideja.
 |
izvor: pixabay.com |
Prefinjena i
egzotična, simbol je romantike i ljubavi. Njeno ime je nastalo od grčke reči orchis, što znači testis, zbog oblika
krtole i nekada se verovalo da može da pomogne u određivanju pola nerođenog
deteta. I danas u Kini orhideja na poklon garantuje veliko i zdravo potomstvo,
u Japanu je simbol izobilja, pa je oduvek postojala legenda da ako ratnik na
putu pronađe orhideju, ovenčaće ga neverovatna hrabrost i junaštvo.
 |
izvor: pixabay.com |
Pa ipak, voleli
cveće manje ili više, niko ne može da porekne da mu se duša ne uzburka kad se u
vazduhu oseti miris proleća ni kad se u travi stidljivo pojave njegovi prvi vesnici.
 |
izvor: Fejsbuk, Najlepša je priroda |
Dok još ni sneg
nije nestao javlja se visibaba,
najranija biljka i cvet šume, pa je samim tim simbol nade i novog životnog
ciklusa. Njen latinski naziv znači mlečno cveće zbog mlečnobele boje svojih
malenih cvetova, a narodsko je visibaba. Neki veruju zato jer je pogurena kao
starica, a neki je opet povezuju sa ruskim jezikom na kome babočka znači leptir, pa zapravo oslikava leptira koji se spušta ka
tlu.
 |
izvor: pixabay.com |
Tu je i jagorčevina, kojoj ime na latinskom znači prva ruža. Rasuta po
senovitim proplancima i livadama pored šuma širom Evrope, u severnoj Africi i
jugozapadnoj Aziji, u prošlosti je bila čest ukras u engleskim vrtovima
viktorijanskog doba.
 |
izvor: pixabay.com |
Još jedan vesnik proleća je ljubičica, najčešći samonikli stanovnik severnog dela naše planete,
ali je ima čak i u Australiji, na Havajima, Andima i u Južnoj Americi.
 |
izvor: pixabay.com |
U staroj Grčkoj
bila je simbol proleća, večnog života i ljubavi. Ime je dobila po ljubičastoj,
najčešćoj boji svojih cvetova, a uz nju ima i srcolikih plavih, žutih i belih
latica.
 |
izvor: pixabay.com |
Afrička ljubičica
je čest ukras naših domova i kao što joj i samo ime kaže, potekla je iz
istočne tropske Afrike, Tanzanije i Kenije. Krajem 19. veka otkrio je nemački
naučnik Volter Sen Pol, koji je preneo u domovinu, gde je postala veoma
popularna, a danas naše prozore krase i ljubičaste, plave, bele i ružičaste.
 |
izvor: pixabay.com |
Čim granu prvi dani
sunca i stvrdnuta zemlja počne da se otkravljuje od zimskog ledenog daha, pojave se prvi zumbuli, istočnjački cvet iz krajeva
Sirije, Libana, Izraela, Iraka i Irana, ali ga ima i u Grčkoj i Dalmaciji, gde
raste u kamenjarima primorja, od obale pa sve do visokih planina. U Iranu služi kao ukras na stolovima na proslavama persijske Nove godine, a u naš
jezik je došao iz turskog i pronašao mesto u mnogobrojnim stihovima naših
najpoznatijih pesnika u beharima Alekse Šantića i prolećima Đure Jakšića.
 |
izvor: pixabay.com |
Smatra se cvetom večne ljubavi pred čijim opojnim mirisom čak i
najhladnija osoba otvara svoje srce.
 |
izvor: pixabay.com |
Ova biljka
izuzetne lepote zvonastih cvetova i opojnog mirisa gaji se od davnina. Svoje latinsko
ime dobio je po Hijakintu, heroju iz grčke mitologije, miljeniku boga Apolona.
Kada su se jednom prilikom njih dvojica nadmetala u bacanju diska, Hijakint ga
je bacio, a ljubomorni bog vetra Zefir je vetrom skrenuo putanju i ubio mladića.
Apolon je mnogo tugovao i nije dao bogu podzemlja Hadu da da mu odnese dušu
nego je njegovu krv pretvorio u zumbul, a suze koje je prolio oblikovale su izgled
cveta.
 |
izvor: pixabay.com |
Sa druge strane,
u keltskim legendama zumbul je opasan cvet koji može da omađija čoveka. I njihov
naziv bluebell navodi na priču da
ovaj plavi zvončić zvoni i obaveštava veštice da je došlo vreme za njihovo
okupljanje. U to vreme opasno je proći poljem zumbula jer su mu moći toliko
jake da lako može svakom prolazniku ukrasti dušu.
 |
izvor: pixabay.com |
A potom, kako sunce
sve jače greje, otvaraju se i kale,
veličanstveni beli cvetovi, simboli venčanja i lepote. Ko bi rekao da
potiče iz močvarnih predela pokrajina Kapland i Natal u Africi, a da u letnjim
mesecima, kada su tamo temperature izuzetno visoke, potpuno presušuje.
 |
izvor: pixabay.com |
U antičkim
vremenima kala je bila namenjena Zevsovoj ženi Heri i za nju se vezuje legenda
o Heraklu, Zevsovom sinu, koga je dobio iz veze sa smrtnicom. Vrhovni bog je
ipak poželeo da mu sin ima božanske moći i doneo ga je u postelju svoje žene
Here, koja je spavala. Tada je postavio da ga ona podoji jer je znao da će
tada i on postati drugačiji od običnih smrtnika. Međutim, kada se Hera
probudila i videla dete na svojim grudima, odgurnula ga je i razlila svoje
mleko. Kako se ono prosulo po nebu, nastao je Mlečni put, a nekoliko kapi mleka
koje su pale na zemlju pretvorilo se u cvetove kale.
 |
izvor: saznajlako.com |
A onda stiže april
i sunce već veselije sija i sve se budi, pupoljci na sve strane, trava se
zeleni, a ono cveće koje najviše žuri proleću u susret otvara svoje čašice i
krunice.
 |
izvor: wall-pix.net |
Na livadama se
tada zašarene trobojni cvetovi dan i noć,
koji su i sami jedna vrsta ljubičice.
 |
izvor: pixabay.com |
Tu su i bele rade rasute po livadama, pašnjacima,
a najviše u dolinama. Zbog toga što njen cvet podseća na sunce i otvara se samo
da ga obasjaju sunčevi zraci, zovu je i sunčeva
nevesta i simbol je radosti, životne energije, svetlosti, topline, čistote
i nevinosti.
 |
izvor: pixabay.com |
Tu je i maslačak, žutih glavica koje se njišu
na vlažnim livadama i pustim mestima, sve dok ne sazri i ne pretvori se u
lopticu koju vetar raznese na sve strane.
 |
izvor: pixabay.com |
Tu su i narcisi, koji cvetaju na livadama i
baštama i mirise svojih belih krunica rasipaju po Balkanu, Karpatima i Alpima.
 |
izvor: pixabay.com |
Ovaj prelepi cvet
je dobio ime po Narcisu, liku iz grčke mitologije, sinu rečnog boga i nimfe. Od
rođenja ga je pratilo proročanstvo da će živeti dugo samo ukoliko nikada ne
vidi svoj lik. Zbog svoje izuzetne lepote je bio omiljen, ali je zbog nje bio i
ohol i kada je ražalostio jednog obažavaoca, ovaj ga je prokleo da zavoli ono
što mu je nedostižno. Boginja osvete je uslišila njegovu molbu i kada je jednog
dana šesnaestogodišnji Narcis zastao kraj jezera da utoli žeđ posle lova,
ugledao je svoj odraz u vodi i smrtno se zaljubio. Uzalud je pokušavao da
uhvati svoj lik rukama, a kada je shvatio da je to kazna boginje osvete, ubio
se mačem. Od njegove krvi nastao je prelepi cvet narcis.
 |
izvor: pixabay.com |
Poljem se šarene
i lale ili tulipani, koje su, iako ih mnogi vezuju za Holandiju, poreklom iz
Azije, planina Pamira, Hindukuša i stepa Kazahstana, ali i severne Afrike i
južne Evrope. Raznih su boja i nijansi žute, ružičaste, crvene, ljubičaste,
crne i bele, a ima ih i dvobojnih i sa raznobojnim šarama. Lale su simbol
ambicije, slave i bogatstva.
 |
izvor: Fejsbuk, Najlepša je priroda |
Poreklo reči
tulipan vodi od turske reči koja znači turban
i nacionalni je cvet Turske i Irana, kao i Holandije. Za vreme vladavine sultana
Ahmeda III bila
je simbol prestiža, moći i napretka. Zato se taj period Otomanske imperije
nazivao doba lala. Iz tog vremena je
i jedna turska legenda koja kaže da se princ Farhad zaljubio u sluškinju Širin,
koja je iznenada umrla, a on se, ne mogavši da živi bez nje, od tuge bacio sa
najviše stene. Svaka kap prinčeve krvi pretvorila se u po jednu crvenu lalu.
 |
izvor: pixabay.com |
U aprilu cveta
i karanfil, cvet poznat iz perioda
komunističkih praznika, pa je zbog toga danas nepravedno zapostavljen i gurnut u
zapećak. A zapravo su njegovi izreckani cvetovi jarkih boja raskošne lepote i
ime na latinskom mu s pravom znači božji
cvet.
 |
izvor: pixabay.com |
Maj je mesec kada
se cveće najviše šepuri u svojim jarkim i najlepšim bojama. I sve u ovom najbujnijem
mesecu kipti od života i radosti. U to vreme se budi i ono što je najduže čekalo
da sunce zablista.
 |
izvor: Fejsbuk, Najlepša je priroda |
Tada sve miriše od žbunova jorgovana, malog drveta sa ljubičastim cvetovima skupljenih u
cvasti, ali ih i belih, ružičastih i žutih.
 |
izvor: pixabay.com |
Slavu im je pronela
Dolina jorgovana kada je srpski kralj Uroš I Nemanjić zemlju oko korita reke
Ibar zasadio jorgovanima jer mu je u Srbiju pristizala nevesta Jelena Anžujska,
a želeo je da je podseća na rodnu Provansu. Tako je kameni kraj postao pitom, a
jorgovan postao simbol prve ljubavi i mladalačke nevinosti.
 |
izvor: netforum.hr |
U to vreme polja
na osunčanim brežuljcima se zašarene od plavih i ljubičastih cvetova perunike ili irisa. Ona je kod starih Slovena bila posvećena bogu groma Perunu i
njegovoj ženi boginji Peruniki. Drugo ime iris dobio je po boginji Iridi, koja
je poruke bogova šarala dugom po nebu i slala ih ljudima. Tamo gde bi Perunov
grom i Iridina duga dotakli zemlju, izrastala bi po jedna perunika, svaki put
druge boje.
 |
izvor: nekretninebl.com |
Da li ste nekada
osetili kako livade đurđevaka umeju
da zamirišu u topao majski dan? Ništa opojnije od zvonastih mali cvetova koji
rastu u senovitim belogoričnim i hrastovim šummama, po šikarama i livadama. Legenda
kaže da je đurđevak nastao od Evinih suza kada je morala da napusti rajski vrt.
 |
izvor: pixabay.com |
Ali ipak, po mišljenju
mnogih, najlepše cveće koje u maju zaseni lepotom sve ostale upravo je ruža. Nema ništa lepše od majske ruže
crvene poput usirene krvi koja nosi poruku strasne i večne ljubavi. Ona je i
najlepša jer joj i samo ime na latinskom rosa
znači crvena.
 |
izvor: pixabay.com |
I ne zna se da li su lepše one samonikle, divlje
u kršu Dinarskih planina, čiji je plod šipak, ili one u vrtovima koje i
uvijajući se stvaraju cvetne stubove i cvetne žive ograde.
 |
izvor: Fejsbuk, Najlepša je priroda |
I nije slučajno
baš ovaj cvet izabran za kraljicu cveća. Smatra se da se gaji već 5 hiljada
godina. Poznata od davnina, odaje u Kleopatrinoj palati bile su posute laticama
crvenih ruža, Persijanci su od nje pravili mirisna ulja, mogulski carevi ih
gajili po vrtovima u Kašmiru i bacali im latice u reku kada su se ratnici
vraćali iz rata.
 |
izvor: pixabay.com |
Bila je cvet
grčke boginje ljubavi Afrodite i njenog ljubavnika, boga prirode Adonisa. Prvi
grm ruže je izrastao iz njegove krvi i simbol je besmrtne ljubavi i večne
povezanosti. Kod starih Rimljana bila je simbol veselja i namenjena je boginji
ljubavi Veneri.
 |
izvor: pixabay.com |
Čak su se i
ratovi vodili sa simbolima ruža na reveru. U staroj Engleskoj vodio se
četrdeset godina dug Rat ruža oko engleskog prestola, između porodica Jork sa
belom i porodice Lankaster sa crvenom ružom. I u hrišćanstvu je ovaj cvet
predstavljao važan simbol - simbol Isusove krvi, a ružino trnje je žrtva koju
je on podneo da okaje grehe ljudi.
 |
izvor: pixabay.com |
U majskim toplim danima u ćoškovima bašta kao
papirni pomponi otvaraju se hortenzije,
koje donose lepotu sa dalekih polja Kine, Koreje, Indonezije i visokih
Himalaja.
 |
izvor: pixabay.com |
Njihovi grmovi preneti su u Evropu i najbolje
uspevaju u Porugaliji i Azorskim ostrvima, na kojima je ostrvo Fajala toliko
obraslo nežnim cvetovima plave hortenzije da ga zovu još i plavo ostrvo. Ima ih još i belih, ružičastih, ljubičastih i crvenih,
a koja će se boja cvetova pojaviti zavisi od tipa zemljišta na kome su zasađene.
 |
izvor:pinterest.com |
A kad dođe leto,
pa i sunce postane tako jako da opija svojom toplotom, otvore se i oni cvetovi
kojima to prija. Tada u sumrak, kad i vrela zemlja odahne od sunčevih zraka, zamirišu bašte na bele gardenije, žute frezije
i narandžaste ljiljane, a po noći se otvori jasmin i opije mirisom one koji od
ljubavi ne mogu da spavaju.
 |
izvor: pixabay.com |
I sve tako do jeseni i jarkih hrizantema i
crvenih gerbera, hladne zime i novih proleća i novih buđenja prirode.
 |
izvor: pixabay.com |
A ako ste se
zapitali koja to zemlja nekako najviše voli cveće, odgovor je: Holandija. U
njoj se ono najviše uzgaja, pa kad dođe proleće, cela se zemlja zašareni od
jarkih boja i opojnih mirisa sveže trave i narcisa u baštama.
 |
izvor: pixabay.com |
Tako se, prirodno,
i grad u kome se obavlja najveća trgovina cvećem nalazi u Holandiji. To je Alsmer, mesto u blizini Amsterdama, u
kome se nalazi aukcijska kuća ili berza cveća. Na njoj se kupci nadmeću za cenu
cvetova svih mogućih vrsta i boja i kada se ona postigne, kontigent se za samo
nekoliko sati može naći u cvećari bilo kog grada u Evropi.
 |
izvor: vice.com |
I za kraj pogledajte kako izgleda park u
holandskom gradu Kukenhofu, najvećem
cvetnom vrtu na svetu, koji nazivaju još i Bašta
Evrope. On se nalazi u mestašcetu Lisu, nedaleko od Harlema. Ovde se
godišnje zasadi preko 5 miliona različitih vrsta cveća. Otvoren je u aprilu i
maju, kada cveće najlepše cveta.
 |
izvor: viralistas.com |
A u okolini nalaze se nepregledna polja lala
koja kad u proleće procvetaju, imate utisak da ste na pučini nekog mora koje se
preliva u jarkim nijansama ljubičastih, crvenih, žutih, narandžastih i belih
talasa. Prizor koji ostavlja bez daha!
 |
izvor: duhoviti.com |
Okolo uvek postoji cveće za one koji
žele da ga vide, Anri Matis
 |
izvor: pixabay.com |
Zanela sam se čitajući ovaj prelepi tekst. Divna tema, obrađena interesantno i pitko.
ОдговориИзбришиHvala, draga Olja! :*
ИзбришиPrelepo, cvetno! Sviđa mi se tvoj izbor, a ja bih dodala gerbere i gladiole
ОдговориИзбриши