понедељак, 26. март 2018.

Čemerno – planina tamnih šuma i borovnica


Iako na severu sva u beskrajnim prostranstvima ravne Vojvodine, Srbija je zemlja prepuna planina. Od Šumadije se na sve tri strane sveta smenjuju sve jedna lepša od druge. Obrasle šumama i tek poneka gola i krševita kao da se nadovezuju svojim vrhovima pa se na horizontu ocrtavaju u svojoj plavičastoj lepoti.

cemerno svitanje fb drustvo
izvor: Fejsbuk, Društvo putnika Srbije

Usred Dinarida, velikog masiva koji se rasuo po našem brdovitom Balkanu, nalazi se Čemerno, planina čija je lepota nepravedno zapostavljena u odnosu na ostale koje je okružuju. Ona skriva očuvanu lepotu netaknute prirode, guste šume, mirise svežine i toplu zemlju koja diše pod sjajnim suncem.

cemerno drustvo putnika srbije.rs
izvor: Fejsbuk, Društvo putnika Srbije

Čemerno se ugnezdilo među mnogobrojnim planinama jugozapadne Srbije, čiji vrhovi kao da se nadmeću u svojoj visini i lepoti. Kad se pogleda na mapi, izgleda kao da je u samom središtu naše zemlje.

cemerno pogled sa smrdljuca planine. net 1
foto Nenad Andrić (planine.net)

I sa koje god strane da mu priđete, čekaju vas prelivi zelenih livada, pašnjaka sa stočarskim kolibama, proplanaka i šuma kroz čije guste grane drveća proviruje modro nebo.

cemerno koliba fb drustvo putnika srbije
izvor: Fejsbuk, Društvo putnika Srbije

I odasvud šušte rečice koje se slivaju sa padina i hrle ka rekama u podnožju.

cemerno dusan vukomanovic
foto Dušan Vukomanović

Ako poželite da Čemerno osvojite sa zapada, krenućete od Ivanjice, malog grada u njegovom podnožju, pa sve više niz prirodu koja očarava, kroz guste šume i povremeno  grebene ogolele od kiša i vetrova, sve do njegovog najvišeg vrha.

cemerno put ka smrdljucu planine.net
foto Nenad Andrić (planine.net)

Krenete li sa juga, prvo ćete naići na dolinu Studenice, reku koja se sliva sa Golije i u svojoj uzanoj i dubokoj dolini stvara pravi kanjon.

cemerno pogled na kanjon studenice uyvodno od savine isposnice pdzezelj.org
izvor: pdzezelj.org

Ona tako obavija Čemerno i deli ga od Rajkovačke planine i Radočela.

cemerno radocelo clockworld.info
izvor: clockworld.info

Ova planina najpoznatija je po tome što se na njenim padinama nalazi čuveni manastir Studenica, zadužbina Stefana Nemanje iz 13. veka, u kome počivaju ostaci svih najznačajnijih Nemanjića.

manastir-studenica-foto-profimedia-1438708340-713755
foto Profimedia

U njegovoj blizini se nalaze i male crkve i isposnice, koje svedoče o davnim danima srpske duhovnosti. Tu je i manastir Pridvorica, podignut u 13. veku, kada i Studenica. Građena u lepoti linija raške škole, crkva posvećena Preobraženju Gospodnjem, već vekovima stoji na ovom mestu zahvaljujući sluzi koji je radio na dvoru Nemanjića, zbog čega je i dobio ime. U njemu su nekada živele monahinje koje su lokalno stanovništvo podučavale autentičnom načinu tkanja, a danas je ovo muški manastir.

cemerno pridvorica planine.net
foto Nenad Andrić (planine.net)

Nastavimo li ka usponu, naići ćemo na Donju Savinu isposnicu, u čijoj pitomoj prirodi žubori izvor čiste planinske vode.

cemerno donja isposnica sv save planine.net
foto Nenad Andrić (planine.net)

Gornja Savina isposnica, istureni deo manastira Studenica, nalazi se dalje, na brdu Gradina. Ona izgleda kao da je uklesana u vertikalnu stenu i podseća na crnogorski manastir Ostrog. Njen fantastičan i nestvaran izgled savršeno se uklapa u prirodu divlje lepote pa zajedno odišu mirom i spokojem.

cemerno gornja isposnica planine, net
foto Nenad Andrić (planine.net)

Ispod njenih kelija nalaze se pećine u kojima je umeo da boravi Sveti Sava. Legenda kaže da je upravo u njima pisao Studenički tipik i Žitije Svetog Simeuna.

cemerno kelije duskoopacic.blogspot.rs
izvor: duskoopacic.blogspot.rs

Radočelo izgleda kao da se nadovezuje na Čemerno, a i nema neke velike razlike u selima raštrkanim po padinama koje razdeljuju velike guste šume i pašnjaci sa stočarskim kolibama i ćumuranama kojih ima sve do samog vrha.

cemerno cumurana tolisnica pan
izvor: panoramio.com

Na mestu gde se odvajaju Čemerno i Radočelo nalazi se čuveno selo Odmenje. Ono je već nekoliko godina pusto, bez ijednog stanovnika. A nekada davno, u gustim bukovim i četinarskim šumama sve je vrvelo od životinja. Bilo je tu mnogo divljači: vukova, lisica, srndaća i divljih svinja koje su se skrivale u senkama drveća i iza bistrih planinskih izvora.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
izvor: stazeibogaze.info

Bilo je i ljudi u ovom selu, za koje se pričaju mnoge legende.

cemerno reka dubosnica panacomp.net
izvor: panacomp.net

Najpoznatija je ona koja otkriva kako je selo dobilo novo ime jer se smatra da se nekada zvalo Drlupa. Priča kaže da je prilikom izgradnje manastira Studenica ovde boravio Stefan Nemanja, koji je rado išao u lov. On je tražio da mu se svako veče u šator dovede devojka iz drugog čemerničkog sela. Kad je došao red na devojku iz Drlupe, nju je te noći zaustavila Ana, žena Stefana Nemanje i umesto nje otišla velikom županu. Tada joj je poklonio prsten, ne znajući da ga daje svojoj ženi. Tako je Ana kasnije i otkrila mužu da je provela noć sa njim. Predanje kaže da je upravo tada začet Sveti Sava, a selo Odmenje dobilo je ime po tome što je žena Stefana Nemanje “odmenila” devojku iz Drlupe.

cemerno pancomp.net
izvor: panacomp.net

U blizini Odmenja, tačnije kod sela Močilo nalazi se i najčuveniji čemernički lekoviti izvor – Savina voda. Na njemu su stanovnici Čemernika nekada umakali konoplju za tkanje, pa je po tome i selo dobilo ime.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
izvor: stazeibogaze.info

Na visini od preko sedamsto metara iz kamena ističe voda uvek topla sa temperaturom od 21 stepen Celzijusovih. Kada je jedan od stanovnika ovde ostavio bolesnog konja, a ovaj se izlečen vratio u štalu, otkriveno je da je voda lekovita. A izvor je nazvan po Svetom Savi jer postoji predanje da ga je on osveštao.

cemerno panacomp.com
izvor: panacomp.net

Nedaleko odatle je i Ušće, mesto kod koga se reka Studenica uliva u Ibar. I sve ovde odiše bujnom prirodom, ali i dahom nekih starih slavnih dana, nedeljivih od srpske zemlje.

cemerno dolina savosnice stazeibogaze.info
izvor:stazeibogaze.info

A potom, uz uspon, nalazi se klisura reke Savošnice, koja odvaja Čemerno od Stojkovačke planine. U samom podnožju ona se uliva u Studenicu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
izvor: stazeibogaze.info

Ovo je i kraj u kome se nalazi selo Savovo i zaselak Ponori, po čijim livadama i padinama leže rasute stočarske kolibe.

cemerno ponore milutin bogavac
foto Milutin Bogavac

Ovo je i kraj prelepih livada na kojima caruju zrikavci, šuma smrče i bukve ispunjenih tišinom i hladovinom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
izvor: stazeibogaze.info

Na strminama iz kamenja raste drveće, kao da se i priroda poigrava sa svojim čudima. I sve do vrha, bliže modroplavom nebu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
izvor: stazeibogaze.info

Ako poželite da planinu osvajate sa istoka, ispratiće vas moćni  Ibar sa tvrđavom Maglič, koja se ponosno diže iznad njegovih obala i kao da podseća na stare vekove slavne države Nemanjića i  najznačajnije zadužbine srednjovekovne Srbije.

cemerno ibar sa maglica panacomp.net
izvor: panacomp.net

Stešnjen između Čemernog, Stolova i Troglava, probija svoj put i šumi kroz stene.

cemerno ibar panacomp.net
izvor: panacomp.net

Priroda nije štedela na lepoti ni po planinskim obroncima sela Bresnik.

cemerno bresnik dusan vukomanovic
foto Dušan Vukomanović

Jedan od najlepših delova planine Čemerno nalazi se upravo ovde. Tu je vrh Gusarica, ispod koga se nalazi čitava lepeza izvora i studenaca sa bistrom hladnom vodom.

cemerno vrh gusarica dusan vukomanovic
foto Dušan Vukomanović

Krenete li uz Čemerno sa severa otkrićete brzake reke Dubočice, Borašnicu i njihove pritoke, rečice koje su izbrazdale svu planinu slivajući se sa vrhova i dubeći svoja mala korita dok se ne spoje sa većim vodama u njenom podnožju.

cemerno dubocica brzaci zorangm67.blogspot.rs
izvor: zorangm67.blogspot.rs

Među njima je i rečica Tolišnica sa istoimenim selom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
izvor: stazeibogaze.info

I na kraju, sa koje god strane da krenete, stići ćete do najvišeg vrha Čemerna – Smrdljuča.

cemerno smrdljuc levo pdzezelj.org
izvor: pdzezelj.org

Ova velika zaravan na najvišoj tački planine sva je zelena u proleće, a kad preko leta sunce svojim zracima oprlji travu, požuti i među retkim jelama čeka jesen i snegove.

cemerno smrdljuc planine. net za nasl
foto Nenad Andrić (planine.net)

Ovo je i deo planine na kome se nalazi najviše borovnica, po kojima je Čemerno poznato.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
izvor: stazeibogaze.info

Na mestu gde je planina najviša nalazi se veliki krst u spomen srpskih vojnika koji su 1915. na njoj pravili odstupnicu prilikom povlačenja vojske i naroda preko Albanije u Prvom svetskom ratu.

cemerno smrdljuc planine. net
foto Nenad Andrić (planine.net)

On podseća na poprište žestokih borbi i navodno od tada i nosi ovo neobično ime jer je veliki broj leševa širio neprijatan miris koji se dugo osećao.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
izvor:stazeibogaze.info

Ali, priroda, ravnodušna na stradanja i smrt oko sebe, vraća nas u lepote života. Nema većeg spokoja nego okrenuti se vrhovima koji se izdižu pod nebom i teraju da poželimo da imamo krila pa da ih poput ptice sve preletimo i dotaknemo.

cemerno fb drustvo2
izvor: Fejsbuk, Društvo putnika Srbije

Odavde se vide i ostali vrhovi Čemerna, najbliži Kom i Rudo brdo, ispod koga se skriva izvor Zmajevac, a dalje Gvozdac sa izvorom Kadina voda.

cemerno smrdljuc1 ajmonegde.com
izvor: ajmonegde.com

Sa Smrdljuča svako ima osećaj da je sa svih strana okružen planinama i da na svetu i ne može ni da postoji nešto drugo. I zaista, na severu se ocrtavaju Ovčar, Jelica, Troglav i Stolovi, a u daljini beličasti obrisi Požege i Kraljeva, rasutih kuća kao da je usred leta popadao sneg.

cemerno troglav panoramio
izvor: panoramio.com

Na istoku se, preko Ibra, vidi Ravna planina. Na jugu je susedni šumoviti Radočelo, a iza njega Golija.

cemerno pogled na radocelo i goliju stazeibogaze.info
izvor:stazeibogaze.info

Na zapadu obrisi Javora, Zlatara i Mučnja.

cemerno pogled sa smrdljuca planine. net
foto Nenad Andrić (planine.net)

Pa kad se sa vrha planine nađemo između neba i krševite zemlje, nije nam važno da li je trava nabujala od proleća ili sasušena od mrazeva, večito zeleni četinari ili drveće u svojoj jesenjoj golotinji. Važno je samo da je priroda oko nas, sa svim svojim čudima i zakonima. Jer samo čvrsto isprepletani s njom i poštujući je možemo da budemo deo njene lepote.

cemerno jutro fb drustvo
izvor: Fejsbuk, Društvo putnika Srbije
P.S. Naslovna fotografija je autorsko delo Dušana Vukomanovića

четвртак, 22. март 2018.

Voda - plavetnilo koje život znači


Sećate se onih davnih lekcija iz geografije uz koje smo gledali globus kako se sav plavi, pogotovo kada se obrne na jednu stranu? I da li ste primetili kako vas uvek nekako posebno dotakne kada se veliko plavetnilo raspukne pred vašim očima ili tihi žubor u gustoj šumi zaposedne dušu?

izvor: pixabay.com

U tim lekcijama učilo se ono što se u pola noći moralo znati: voda zauzima preko 70 procenata naše planete, osnovni je sastojak materije od koje su satkana sva živa bića i bez nje nikako nema života.
izvor: pixabay.com

Najveća količina ove dragocene materije na planeti se nalazi u okeanima i morima, tim ogromnim prostranstvima slane vode koja su podeljena kontinentima i ostrvima na nekoliko celina.

izvor: pixabay.com

Tihi okean je najveća vodena površina na Zemlji i obuhvata celu trećinu planete. U njemu je zabeležena i najveća dubina – 11.034 metra ispod površine mora, u dubokom Marijanskom rovu. Na njegovoj modroj površini nalazi se preko 25 hiljada ostrva, više nego što poseduju svi ostali okeani zajedno.

izvor: pixabay.com
  
More, to veliko plavetnilo kojem svakog leta željno stremimo je zapravo velika površina vode omeđena kontinentima, što zapravo znači da se uz ivice mora uvek mora pojaviti kopno.

izvor: pixabay.com

Južno kinesko more je najveće more na planeti. Ono zapljuskuje obale čak deset azijskih zemlaja, a najpoznatije luke su mu čuveni Hongkong i Manila.

izvor: pixabay.com

Jezera nisu povezana sa morima već se u njima voda sakuplja na druge načine, pritokama ili otokama ili topljenjem lednika koji su nekada protutnjali i iza sebe ostavili velika udubljenja ispunjena vodom.

izvor: pixabay.com

Najveće slano jezero je Kaspijsko jezero, koga neki smatraju i morem, zato što poseduje osobine i jednog i drugog pojma. Salinitet mu razblažuje preko 130 reka koje se u njega ulivaju, a najveće su Volga i Ural.

izvor: aboutkazakhstan.com

Sa druge strane, najveće slatkovodno jezero je Superior (ili Gornje) u Severnoj Americi, jedno od pet Velikih jezera. Ono ima i najveću količinu vode od svih ostalih na svetu, koja otiče rekom Sent Meriz ka narednom jezeru Hjuron.

izvor: pixabay.com

Reke valjaju vodu u svojim duboko usečenim kamenim koritima od izvora do ušća.

izvor: pixabay.com

Nil je najduža reka na svetu, ide neobičnim pravcem, od juga na severu, tačnije od planina u blizini Ekvatora pa dalje nizijama do Sredozemnog mora. Zanimljivo je da ni dan-danas ne postoji utvrđeno tačno mesto njegovog nastanka jer isprepletana mreža brzaka i tokova stvara zabunu vekovima. Njegove obale su jedino mesto na svetu gde živi nilski krokodil, koji može da dostigne dužinu i do 6 metara.

izvor: pixabay.com

Na svom toku, dok dubi kamen i stene, reka strpljivo i uporno gradi svoj put. Na planinama, posebno na mestima stenovitih odseka, mogu nastati slapovi i vodopadi izuzetne lepote.

izvor: pixabay.com

Ejndžel je najviši vodopad na svetu sa svojih 979 metara. Nalazi se na maloj reci Čurun u Nacionalnom parku Kanajma u Venecueli. Visina je tako velika da vetrovi koji duvaju vodu pretvaraju u izmaglicu pre nego što padne na tlo. Put do njega ni danas nije uređen ni lak jer se nalazi duboko zabačen u južnoameričkoj džungli.

izvor: travelchannel.com

Močvare su površine stajaće vode, natopljenog tla koje stvara poseban biljni i životinjski svet i u velikoj meri zavisi od reka ili jezera u njegovoj blizini, ali i kiša i snegova.

izvor: pixabay.com

Pantanal je najveća kopnena močvara na svetu. U ogromnim bespućima Brazila nalazi se bezbroj slanih i slatkovodnih jezera i plavne oblasti reke Paragvaj. Ovo je stanište neobične džinovske vrste lokvanja viktorija regija, simbola Pantanala.

izvor: atroftravel.de

Podzemne vode čine samo 1,7 procenata vode na Zemlji, a najvažnije su jer se njima svi živi organizmi snabdevaju čistom pijaćom vodom. One se mogu naći na dubinama od čak 14 kilometara pod površinom tla. Dok teku, one rastvaraju minerale od čijih stena je sastavljena naša planeta, a kada kroz duboke pukotine izbiju kroz površinu, nastaju mineralni izdani.

izvor: shutterstock.com

Mesto na kome voda izbija na površinu predstavlja izvor. On veoma često može biti mali početak velike i moćne reke.

izvor: rozaje.me

Pored vode u tečnom, ona se može naći i u čvrstom stanju. Kad temperatura dođe do nule, ili kako to naučnici kažu, tačke mržnjenja, voda na površini počinje da se smrzava. Tako nastaje led.


izvor: pixabay.com

Što je voda slanija, teže se smrzava. Tako se morska i okeanska voda lede tek na -1,91 stepen Celzijusa.

izvor: pixabay.com

Najveće ledene površine na planeti sakupljene su u glečerima i polarnim kapama.

izvor: pixabay.com
  
Globalnim otopljavanjem dolazi do odlamanja velikih komada leda od velikih, milionima godina zamrznutih ploča. Tako nastaju sante. Najveća do sad zabeležena santa leda se u septembru prošle godine odlomila od antarktičke ledene ploče Larsen. Tada se široki pojas bistre plave vode otvorio između južnog ruba i večnog leda. Po svoj prilici, gorostasnu santu će Antarktična kružna struja obuhvatiti i odvući na sever.

izvor: newsroom.unfccc.int

Ali, voda se ne nalazi samo na Zemljinom tlu, veliku ulogu u njenoj zastupljenosti na planeti predstavljaju i atmosferske pojave, u kojima se ona pojavljuje i trećem, gasovitom stanju. Ovako se vrši životno važan proces u hidrološkom krugu i to tako što vlaga iz okeana i mora isparava, kondenzuje se u oblacima, pada nazad na zemlju i vraća u okeane i mora putem reka i potoka da bi započela novi ciklus. Savršenstvo prirode, ništa više.

izvor: pixabay.com

Oblaci nastaju zgušnjavanjem vodene pare u atmosferi i sastoje se od sitnih kapljica i čestica leda. Da bi nastali, u vazduhu mora da postoji mnogo vodene pare, da temepatura opada i da se u njima nalaze jezgra koja se kondenzuju i stvaraju vodene kapi i kristale leda. 

izvor: pixabay.com

Za neke koji se pitaju, između magle i oblaka nema razlike. Ona je zapravo oblak na zemlji, a to najbolje vide oni koji iz podnožja gledaju vrh planine u oblaku, tačnije magli.

izvor: pixabay.com

Kumulonimbusi su olujni oblaci, tamne boje. Oni koji najavljuju veliko nevreme. Njihovi donji delovi sastavljeni su od vodenih kapi, gornji od kristala leda a u sredini je sve pomešano. Iz njih se, zajedno uz olujni vetar i električna pražnjenja – munje i gromove, izručuju jaki pljuskovi, ali pored kiše i grad i sneg.

izvor: pixabay.com

Kiša nastaje kada se vodena para u oblaku zgusne pa tako nastaju kapi koje padaju na zemlju.

izvor: pixabay.com

Kišne kapi imaju različite oblike. Ona najmanje su kao malene loptice, nešto veće su spljoštene poput pljeskavice, a veoma velike imaju oblik padobrana. Neke od najvećih kapi zabeležene su nad Brazilom i Maršalskim ostrvima i bile su velike čak čitav centimetar.

izvor: pixabay.com

Monsunske kiše su najobimnije kiše koje padaju u oblasti Indijskog okeana. One nastaju tako što monsunski vetrovi donose sa sobom veliku vlagu i vrlo vlažna leta sa izuzetno obilnim padavinama. Zahvaljujući velikoj količini vode ovo je područje  veoma bujnih monsunskih šuma.

izvor: djibnet.com

Grad izgleda poput ledenih oblutaka. Nastaje onda kada kumulonimbusi jakom vazdušnom strujom odvlače kapi u više delove oblaka, gde je hladnije, tamo se zalede i pretvaraju u lopte. Kada struja koja ih podiže više ne može da izdrži njihovu težinu, grad pada na zemlju.
Najveći grad je padao u Bangladešu 1986. godine, kada je težina pojedinih ledenih kugli iznosila više od 13 kilograma. Prilikom ove nepogode poginulo je petoro ljudi, a povređeno preko dvesta.

izvor: wiadomosci.pl

Sneg predstavlja kristale vode i sastoji se od mnoštva pahuljica. Ova zrnasta tvorevina formira se kada se vodena para zgušnjava na velikim visinama, visoko u atmosferi, na temperaturi nižoj od 0 stepeni Celzijusovih pa nakon toga pada na zemlju.

izvor: pixabay.com


Pahulje se skupljaju oko čestica u atmosferi privlačenjem ohlađenih vodenih kapljica koje se smrzavaju. Najčešće imaju heksagonalni oblik, ali mogu biti i u obliku pločica, iglica, stubića i inja.


izvor: pixabay.com

Rosa nastaje kada se vodena para kondenzuje na tlu ili na predmetima koji su se rashladili na nižim temperaturama pred svitanje i u rano jutro u letnjim mesecima.


izvor: pixabay.com

Da čovek uvek nekako pokušava da uništi sve što mu je priroda štedro poklonila, dokaz je zagađenje voda. Ono se najviše zasniva na uništavanju čistoće reka time što one postaju kanali otpadnih voda i štetnih supstanci. Na taj način dolazi do sve većeg pomora životinjskog i nestajanja biljnog sveta i nemogućnosti upotrebe vode za piće.

izvor: greenliving.lovetoknow.com

Koliko je zagađenje opasno dokaz je američka reka Kajahoga, koja se kod Klivlenda uliva u jezero Iri. Ona se tokom istorije zapalila čak 13 puta i to zato što kroz nju protiče velika količina nafte. Kada je 1952. izbio veliki požar potpuno je uništio drveni železnički most.


izvor: americanrivers.com

I u našoj zemlji postoje krajevi koji su potpuno uništeni zagađenjem. Takav je primer Rgotski kamen u okviru koga Borska i Kriveljska reka, duž čijih tokova su obale pretvorene u jalovišta, a otpadne vode, ispuštane iz postrojenja Rudarsko-topioničarskog basena Bor su ih potpuno zagadile, stvaraju Belu reku. Zahvaljujući njima je i ona sama postala otrovna. Ime joj više ne pristaje jer je voda tamna, zatrovana kiselinama i više nema tragova života. Koliko je zagađenje veliko, vidi se i po samim obalama kanjona jer je pri njihovom dnu veliki žuti trag, obojen od mnogobrojnih hemikalija koje teku zajedno sa vodom sve do ušća u Timok.

foto Ivan Andrić

Nasuprot ovim izuzetno zagađenim velikim tokovima, još uvek imamo sreću da neke reke budu pravi izvor života i čistoće. Takva je reka Rzav, veoma čista i pitka, koja zajedno sa velikim brojem malih planinskih tokova i većinom gornjih tokova reka spada u prvu kategoriju kvaliteta vode. Najbolji dokaz za to je prisustvo pastrmke, ribe koja je vrlo osetljiva na nečistoću svog životnog okruženja.

izvor: panoramio.com

Ekološkim aktivnostima situacija sa zagađenjem se može makar malo popraviti. To se najviše čini sprečavanjem uticaja koji mogu da ostavljaju otpadne vode, prepoznavanjem zagađenja, kontrolama, prečišćavanjem otpadnih voda i podizanjem nivoa svesti svakoga od nas koliko je važno da nam voda bude čista. Samo na taj način i naš život će dobiti na kvalitetu.

izvor: pixabay.com

Zato treba da zastanemo u svojim ubrzanim životima i okrenemeo se prirodi. Pa kad u nekoj mirnoj šetnji kraj reke u kojoj napajamo dušu mirisom i svežinom ugledamo poneku praznu flašu ili zgužvanu kesicu čipsa, trebalo bi da osetimo disharmoniju tonova prirode. Kada bi svako od nas pazio na svet oko sebe i on bi bio lepši. Po meri nas, onakvih kakvi smo i kako zaslužujemo. 


izvor: pixabay.com