уторак, 30. мај 2017.

Krf – najzeleniji dragulj Jonskog mora



  Pre nekoliko godina imala sam tu sreću da posetim Krf i zauvek se zaljubim u njega. U njegovo svetlucavo plavo more, tamne stare maslinjake, ljude vesele i ljubazne i ulice vijugave i popločane kamenom, poput venecijanskih.

 

IMG_3484
foto Jelena Dilber

Kada se avionom zaputite na ovo najsevernije i najzelenije ostrvo Jonskog mora, videćete ga još sa visina. Veliko, duguljasto i brdovito, okruženo ostrvcima i hridima, isteglo se po plavoj pučini. Vidi se i čak i poneka planina. Vrh Pantokrator visok je čak 906 metara.
Nije ni čudno što ga je Homer opisao u svojoj Ilijadi. Baš na ovom malom ostrvu bisernih plaža Odisej je sreo Nausikaju, ćerku kralja Alkinoja i zahvaljujući njoj dobio brodove i mornare da se posle 30 godina lutanja vrati u svoj zavičaj Itaku.

IMG_3199
foto Jelena Dilber

Naš boravak na Krfu otpočeo je kao iz bajke. Autobus nas je sa aerodroma ostavio ispred  hotela sa ulazom koji nam je zaličio na holivudski. Krf Holidej Palas čekao je da zaronimo u njegove draži.

IMG_2987
foto Jelena Dilber

A njih je bilo na pretek. Savršen smeštaj sa pogledom na modro more, hrana raznovrsna sa specijalitetima iz svih zemlja sveta, mir i tišina u velikom parku u čijem srcu se uzdiže blistavi hotel.

IMG_3063
foto Jelena Dilber

Kao posebna čarolija na rubu litice na kome je podignut, nalazi se veliki bazen pa ne znate da li pre da se kupate ili da sa ivice posmatrate pučinu dokle oko seže.

IMG_3064
foto Jelena Dilber

Za one koji bi ipak da se bućnu u morsku vodu, napravljen je mali stakleni lift koji vodi do plaže u podnožju i barova na pesku.

IMG_3030
foto Jelena Dilber

Ako se spustite do obale, imaćete ne samo ugođaj u kupanju nego i priliku da vidite avione kao da su vam nadohvat ruke jer je aerodrom blizu i oni u određenom delu dana uzleću i sleću putujući ka svim pravcima sveta.

IMG_3002
foto Jelena Dilber

Pa čim smo se izbrčkali, što u moru, što u bazenu na vrhu vidikovca, krenuli smo da istražujemo kraj. Kanoni nas je dočekao mirisom oleandera i hladom visokih palmi.
Ovo mesto, koje se smatra delom grada Krfa, vekovima stoji na rubu litice i lepota mu ne prolazi. Između blistavih restorana i taverni i danas stoje stari topovi, kao da spajaju one davne dane sa ovim našim, u kojima, na sreću, spavaju.

IMG_3020
foto Jelena Dilber

Odavde pogled puca na daleku pučinu, ali i malo jezero, nastalo spajanjem dve obala Krfa odakle se čuje žamor ptica među žutim trskama.

IMG_3019
foto Jelena Dilber

Pa ipak, ono zbog čega mnogo turista dolazi da obiđe Kanoni svakako je pogled koji se nalazi na svim razglednicama Krfa. Mišje ostrvo, ili po grčki Pontikonisi, sa starom vizantijskom crkvom iz 11. veka izgrađenom u čast Pantokratora, stoji nasred mora kao neka malena lađa. I blista pod vrućim letnjim suncem.

IMG_3095
foto Jelena Dilber

Ako se odlučite da siđete do mora čitavim nizom stepenica koje se provlače kroz bujne cvetove i mediteransko mirisno rastinje, stići ćete do još jedne bele lepotice koja kao da pluta na moru. To je manastir Vlaherna na istoimenom ostrvcetu, podignut u 13. veku, u kome se čuva čudotvorna ikona Bogorodice.

IMG_3011
foto Jelena Dilber

Imali smo tu sreću da se upravo održavalo venčanje, a kada su srećni mladenci prešli mostić koji ostrvce spaja sa kopnom, bili su toliko ljubazni da nam poziraju za uspomenu i dugo sećanje.

IMG_3015
foto Jelena Dilber

A onda je usledilo istraživanje grada Krfa, zbog koga sam, da budem iskrena, najviše i želela da obiđem ovaj mali grčki raj. Lagano, zalivom Garica, krenusmo u krfsku avanturu.
Kad zaronite u njegove male uske ulice, sa kućama pozlaćenim suncem između kojih su razapeta užad za sušenje veša, osetićete dah Krfljana i njihovog života koji nama izgleda kao bajka. Sve je šareno i puno žamora. Taverne, zlatare, tezge na kojima je sve što ti duša poželi: marame, majice, keramika i koža, suveniri od drveta, ćilimi, ratluk, ušećereno voće i ćeten alva. Mirišu začini i prepliću se sa mirisom mora.

IMG_3113
foto Jelena Dilber

Radnje rade do kasno uveče. Ipak nas najviše privlače jarke boje prodavnice sa likerom od kumkvata, slatkog voća nalik na mandarinu koje raste samo na Krfu, kažu. Toplo preporučujem, pogotovo ušećeren.

IMG_3361
foto Jelena Dilber

Pratimo najveći žamor. On je tik ispod Stare tvrđave, koju su u 10. veku izgradili Vizantinci, kao odbranu od mnogih napadača, ali i za potrebe karantina kada su zarazne bolesti umele da opustoše grad. Dočekuje nas pokretan most i unutar nje kao da je vreme stalo. Mnogo topova, kamenih zgrada i šančeva.

IMG_3216
foto Jelena Dilber

A na vrhu kula sa satom i visoki svetionik podignut u 18. veku koji se vidi nadaleko.

IMG_3487
foto Jelena Dilber

Ispod Stare tvrđave je trg Spjanada, najveći na Balkanu. A na njemu život bruji na sve strane. Sve je sjajno i blistavo, puno žamora različitih jezika sveta.

IMG_3127
foto Jelena Dilber

Sa jedne strane je šetalište i veliki park u kome se nekada igrao kriket. Danas se u njegovim paviljonima održavaju muzički koncerti jer krfska muzika ima posebnu draž. Vesela, milozvučna, podseća na italijansku, bez daška Orijenta, valjda zahvaljujući Venecijancima koji su ovde ostavili najjači trag.

IMG_3128
foto Jelena Dilber

Sa druge strane je Liston, ulica blistave beline sa fenjerima koji po noći  zasijaju i daju meku lepotu ovoj staroj ulici. On je ostao kao uspomena francuske vladavine ostrvom kada je u nizu arkada sagrađena za potrebe Galerije plemstva. Danas je u njoj sedište Skupštine grada Kfra. Upravo se na ovom mestu održava uskršnja ceremonija jedinstvena u svetu, kada se posle litije sa moštima Svetog Spiridona sa zgrada na Spjanadi bacaju glineni ćupovi napunjeni vodom koji se rasprskavaju na kaldrmi.

IMG_3124
foto Jelena Dilber

Osetićete ovde dah svih onih koji su Krfu ostavili dubok trag. I davnih Etruraca, Korinćana, epirskih kraljeva, Vizantinaca, Mlečana, Francuza i Britanaca. Svih samo ne Turaka. I to ne zato što ih Krf nije interesovao. Naprotiv. Tri puta su pokušali da ga osvoje, a treći je bio presudan. Kada je preplašenom stanovništvu već izgledalo da će ogromna turska armada dostići svoj cilj, natuštilo se nebo, navukli oblaci kao da je pao mrak i razbesnelo tako jako nevreme da je stradalo dve trećine turske flote. I nikada im više nije palo na pamet da krenu u pohod na ovo grčko ostrvo.

IMG_3274
foto Jelena Dilber

Od tada Krfljani veruju da je Sveti Spiridon zaštitnik njihovog ostrva jer njemu pripisuju ovo čudo. Zato je u centru grada u 16. veku izgrađena crkva u njegovu čast. Ovaj veliki svetitelj poznat po svojim isceljenjima bio je sahranjem u Konstantinopolju, ali su Krfljani njegove mošti preneli tamo gde im je mesto. Danas ih četiri puta godišnje u litijama pronose po ulicama i tako se sećaju svog zaštitnika i čudotvorca.

IMG_3355
foto Jelena Dilber

Da je Krf bio i mesto na kome su mučenici nalazili svoj mir, dokaz je Muzej Srbi na Krfu ili popularno nazvana Srpska kuća. Nastala je u vreme kada su srpska vojska i srpska Vlada našle utočište nakon povlačenja preko Albanije. U jednom trenutku, moglo bi se reći, Krf je bio i prava mala „srpska prestonica“.

IMG_3181
foto Jelena Dilber

A na ostrvu Vidu najbolje se vidi stradalništvo Srbije. Plava grobnica ostaje deo plevetnila koji za svakog od nas nosi bolni šum mora.

IMG_3493
foto Jelena Dilber

Prekoputa Vida, kao još jedan pokazatelj da su u vekovima za nama ratovi uništavali živote, stoji Nova tvrđava. Sagrađena je u 16. veku uz staru luku. Dograđivana i preuređivana, danas slovi za venecijansko remek-delo vojne arhitekture.

IMG_3481
foto Jelena Dilber

Da je Krf pravo utočište kroz vekove pokazuje i sudbina austrougarskog prestolonaslednika Rudolfa, koji se zbog ljubavi prema poljskoj grofici Mariji Večeri odrekao i prestola, ali i života, jer su oboje pronađeni mrtvi u lovačkom dvorcu Majerling. I dan-danas se veruje da se dvoje odbeglih ljubavnika često skrivalo na jonskom ostrvu, pomešani sa običnim putnicima.

IMG_3261
foto Jelena Dilber

Zato je ovde, u uspomenu na rano preminulog sina, njegova majka carica Elizabeta podigla letnjikovac Ahileon, nazvan po njenom najomiljenijem junaku grčke mitologije Ahilu.


foto Jelena Dilber















U njoj se nalaze predmeti koje je koristila carica Elizabeta, nameštaj i maketa broda kojim je doputovala na Krf.


IMG_3255












Raskošno oslikani zidovi i stropovi, kao i slike u pozlaćenim ramovima odišu prefinjenošću i vrhunskom umetnošću.














Prelepa vila u vrtovima neobične lepote, prepunim retkih egzotičnih biljaka i cveća okružena je mnoštvom skulptura koje predstavljaju grčku mitologiju, ali i najčuvenije pesnike Grčke i sveta.


IMG_3306




















Pa ipak najlepši od svih je impozantan kip Ahila koji visoko ka nebu stremi i gleda u daleku pučinu.

IMG_3281
foto Jelena Dilber

Na ovom mestu grčka mitologija kao da živi u svojim legendama. Tu još lebdi duh nimfe Kerkire koju je ugrabio bog mora Posejdon i ovde je zauvek zarobio pa je po njoj i ostrvo dobilo ime.

IMG_3300
foto Jelena Dilber

Poslednje dane na ostrvu sačuvali smo da obiđemo gradić na zapadnoj obali. Pelekas, podignut na padini brda, sa svojim šarenim kućama dočekao nas je u danu prepunom vetra i povremenih oluja.

IMG_3405
IMG_3416












Uz strme vijugave uličice peli smo se i istraživali ovo malo parče raja sa koga pogled puca na beskrajno plavetnilo mora koje se spaja sa razvedrenim nebom.

IMG_3401
foto Jelena Dilber

Spustili smo se i do obale, do plaže Kontojalos, koja nas je dočekala puna vetra i velikih snažnih talasa. Dok su se rasprskavali jedan o drugi, kvasili nam stopala i opet bežali nazad u nemirnoj peni, gledali smo pučinu, gde se negde tamo nalaze Otrantska vrata i mesto gde se spajaju Jadransko, Jonsko i Sredozemno more.

IMG_3367
foto Jelena Dilber

Poslednje veče bilo je za našu dušu. U taverni Kod kapetana Džordža u Kanoniju, u blizini našeg hotela. Tamo gde smo provodili mnoge večeri kada se oprljeni suncem vratimo iz starog grada. Uvek nas je tu čekao vlasnik, kapetan Džordž sa svojim širokim osmehom i pun priča o mladim danima kada bi umeo da zaigra sirtaki držeći u zubima sto i na njemu krigle piva. Smejali smo se i tvrdili da mu verujemo. Nije to pred nama ponovio, ali nama i nije bilo važno.

IMG_3452
foto Jelena Dilber

Sutradan nas je čekao avion za povratak u Beograd, a Krf nas je pozdravljao duboko pod nama, sa svojim ostrvcima, hridima i brdima. I kao da je šaputao da nas čeka sa svojim mirisom maslina i mora i rumenim sumracima. I da pozdravimo svoju zemlju, tamo daleko…

IMG_3343
foto Jelena Dilber

понедељак, 29. мај 2017.

Okeani – plavi plašt planete Zemlje

 

Svi oni koji su imali priliku da se nađu nad okeanom na dugim letovima kažu da je njihovo beskrajno prostranstvo naprosto očaravajuće. To plavetnilo kome kao da nema kraja nešto je najblistavije i najlepše na našoj planeti, pričaju.

 

okean svalbard placetoseeinyourlifetime.com
Špicberška ostrva (izvor: placetoseeinyourlife.com)

Neki, opet, smatraju da ne postoji neka velika razlika između mora i okeana, velika voda kako god da okreneš, ali greše. Mora su zapravo ogranci ili veliki zalivi okeana, a oni su samo naizgled razdvojeni, a zapravo su međusobno povezani mnogobrojnim prolazima i tesnacima tako da predstavljaju pravi plavetni plašt naše planete kojom je obavijaju vodom, najznačajnijim elementom neophodnim za život.

okean tihi polinezija pix
Polinezija (izvor: pixabay.com)

Ne samo prolazima, okeani su međusobno povezani i morskim strujama u kojima se ponekad mogu stvoriti vrtlozi duboki i preko hiljadu metara.

okean vrtlog ikarpress.com
izvor: ikarpress.com

Najpoznatija od njih je Golfska struja u Atlantskom okeanu, koja nastaje u Meksičkom zalivu i nosi tople vode do Evrope. Zahvaljujući njoj obale Engleske, Irske i Skandinavije su toplije nego obale Severne Amerike.

okean atlantik plouzane pix
Atlantik, obala Francuske (izvor: pixabay.com)

I ne samo ona, u Tihom okeanu kreću se struje na sve četiri strane sveta, pa neke stižu do tople Kalifornije, a neke hladnije do Perua ili čak Južnog pola dok u Indijskom okeanu morske struje stvaraju tropski kišonosni vetrovi monsuni.

okean indijski ribe pix
izvor: pixabay.com

Ta velika plavetnila naše planete ime duguju grčkoj mitologiji, tačnije najstarijem od svih titana Okeanu, bogu beskonačnih dubokih voda koje su okruživale Zemlju. Sa svojom ženom Tetijom imao je nebrojeno mnogo potomaka – reka koje su se ulivale u mora. Tako je jedan od njih i naš Dunav, koji se u grčkoj mitologiji zvao Ištar.

okean obala stene pix
izvor: pixabay.com

Upravo zbog svojih mističnih dubina, okeani su najzanimljiviji deo naše planete. Od obala, preko šelfova, delova koji spajaju plitke i vrlo duboke obale, pa do najtamnijih dubina, oni su ujedno i najneistraženiji. Tek su sredinom prošlog veka počela nova otkrića, a sa sve savršenijom tehnologijom mnogo novih tek sledi.

okean korali pix
izvor: pixabay.com

S obzirom na to da okeani zauzimaju čak tri četvrtine od ukupne površine planete, nije ni čudo što ih ima čak pet.

okean zalazak pix
izvor: pixabay.com

Najveći od svih je Tihi okean. Ime mu je dodelio Magelan, koji je nakon mukotrpnog prolaska kroz Ognjenu zemlju, u kojoj besne stalne oluje, naišao na potpuno mirno more. Tako je okean dobio ime po svojoj tišini, a i naziv Pacifik takođe na francuskom jeziku znači miran.

okean tihi pelikani pix
izvor: pixabay.com

Pa ipak, on nije uopšte toliko miran. Po raspršenom kopnu koje ga oivičava i deli nalazi se veliki broj vulkana. Takozvani Pacifički vatreni pojas sačinjen je od niza vatrenih planina koje svoju lavu i užarene delove iz utrobe Zemlje često izbacuju i u nebo i vodu, pa su česte i erupcije i zemljotresi a za njima i cunami, ogromni talasi koji uništavaju gradove i ostrva.

okean havaji vulkanska lava pix
Havaji (izvor: pixabay.com)

I ne samo oni, u ovim krajevima nastaju neki od najvećih tajfuna, jakih tropskih vetrova.

okean tihi obala pix
izvor: pixabay.com

Tihi okean je na globusu najlakše naći. To je onaj beskrajan plavi deo na jednoj strani Zemljine lopte koja kad se okrene izgleda kao da uopšte i nema kopna. Pa ipak, granice postoje, okružuju ga Azija i Južna Amerika i veliko prostranstvo između Antarktika i skoro pa Severnog pola.

okean tihi kalifornija pix
Kalifornija (izvor: pixabay.com)

Ovo je okean i sa najvećom dubinom na našoj planeti. Marijanski rov u blizini istoimenih ostrva seže u dubinu od 11 kilometara. Moglo bi se reći da je najdublja tačka Zemlje mnogo veća nego visina Mont Everesta na njenoj površini.

okean marijanski rov mirrordaily.com
Marijanski rov (izvor: mirrordaily.com)

U ovim dubinama reklo bi se da ne može biti života jer do njih ne dopire sunčeva svetlost. Ali i to je netačno jer se priroda pobrinula da živa bića i ovde nađu svoje mesto i prilagode naizgled nemogućim uslovima za život. Ovo je carstvo riba sa velikim oštrim zubima sposobnim da same emituju svetlost i tako prežive u večnom mraku.

okean meduze pix
izvor: pixabay.com

Ovo je okean i sa najviše mora koja ga obrubljuju, ali i sa toliko mnogo ostrva koliko ih zajedno nema u svim ostalim okeanima.

okean kamcatka sputniknews.com
Kamčatka (izvor: sputniknews.com)

Ovde se nalazi i najveće ostrvo na svetu – Nova Gvineja.

okean nova gvineja simsonsjamjar.com
Nova Gvineja (izvor: simsonjamjar.com)

U dalekim toplim morima i tropskim ostrvima Polinezije, Mikronezije i Melanezije ne biste znali za ostrvo koje pre da se odlučite.

okean solomonska vulkan lembehresort.com
Solomonska ostrva (lembehresort.com)

Upravo su mnogobrojni istraživači ostajali opčinjeni njihovom lepotom i izobiljem, od Magelana, Tasmana, Džejmsa Kuka ili ipak najvažnijeg Čarlsa Darvina, koji je na svom brodu Bigl uspeo da da najveća otkrića naše planete.

okean bigl darvin pinterest.com
Brod "Bigl" Čarlsa Darvina (izvor: pinterest.com)

Odmah iza njega sledi Atlantski okean, za koji se, kao Atlasovo more, smatra da je dobio ime po grčkom titanu Atlasu koji je posle neuspele pobune protiv bogova na Olimpu kažnjen da zauvek na svojim leđima nosi nebeski svod. Neki drugi opet veruju da je, budući star preko 150 miliona godina, ime poneo po mitskom kontinentu Atlantidi, koji je nekada davno u njemu postojao.

Earth illustration
Atlas (izvor: huffingtonpost.com)

I on, kao i Tihi, povezuje kontinenete, sa jedne strane Severnu i Južnu Ameriku, a sa druge Evropu i Afriku.

okean atlantik portugal pix
Portugalija (izvor: pixabay.com)

Obrubljuju ga neka od najvećih ostrva na planeti, poput Grenlanda, Špicberških ostrva, Islanda i Velike Britanije na severu, preko očaravajućih Kariba, Kanara i Bermuda u toplom ekvatorijalnom delu pa sve do Folklandskih ostrva na samom jugu.

okean karibi dominikana pix
Dominikana (izvor: pixabay.com)

Neka od mora koja imaju najlepšu boju na svetu smatraju se zalivima Atlantskog okeana. Ne zna se da li je primamljiviji zeleno-plavi odraz Karipskog ili možda azurni prelivi Sredozemnog mora.

okean sredozemno scenic.com
Sredozemno more (izvor: pixabay.com)

I u njegovim dubokim vodama sve vrvi od života. Čitavi svetovi skrivaju se među bujnim morskim travama, algama i koralima.

okean delfini pix
izvor: pixabay.com
Dok delfini po površini izvode bravure nad talasima, u dubokim tišinama rojevi riba beže od svojih predatora, morski konjići elegantno plove a velike hobotnice se uvijaju na okeanskom dnu.

okean morski konjic pix
izvor: pixabay.com

Po obalama talasi izbacuju rakove, školjke i morske zvezde, koje se na suncu osuše i zauvek ostanu stvrdnute.

okean skoljke i zvezde pix
izvor: pixabay.com

Tamo gde su talasi posebno jaki, vekovima i milenijumima stvaraju se neobične obale, poput odsečenih – klifovi koji svojim oštrim ivicama iznenađuju svakog ko ih prvi put vidi.

okean klifovi seven sisters pix
Klifovi Sedam sestara, Velika Britanija (izvor: pixabay.com)

Preko Atlantskog okeana od davnina su plovili normanski vikinzi. Pa ipak, najpoznatiji istraživač koji ga je prešao i u potrazi za bližim putem do Indije pronašao Bahame i Antile bio je niko drugi do Kristifor Kolumbo kada je krajem 15. veka na svojim brodovima Santa Marija, Pinta i Ninja otkrio Novi svet.

okean istrazivanja jedrenjak pix
izvor: pixabay.com

I Indijski okean, treći po veličini, ima neka od najslikovitijih ostrva na svetu.
U velikom prostranstvu koje omeđuju jugoistočna Azija i indijski potkontinent (po kome je okean dobio ime), Arabijsko poluostrvo i Afrika nalaze se neka od najlepših kutaka naše planete.

okean kit pix
izvor: pixabay.com

U skrivenim lagunama Malajskog arhipelaga, Maldiva, Sejšela i Madagaskara nalaze se najlepše plaže od belog peska i palme koje u svojim visokim krošnjama čuvaju šum od čijeg se tihog spokoja odmaraju sva čula.

okean indijski maldivi pix
Maldivi (izvor: pixabay.com)

U dubokim vodama Indijskog okeana i njegovog velikog zaliva Crvenog mora nalaze se tropske ribe neobičnih nijansi i šara i korali tako jarkih boja da od njih roniocima zastaje dah.

okean indijski korali pix
izvor: pixabay.com

Ali da okeani nisu samo sunce i krici galebova i pelikana koji uporno i strpljivo čekaju svoj ulov, pokazuju i dva okeana na samim polovima naše planete.

okean pelikan pix
izvor: pixabay.com

Južni polarni okean je, moglo bi se reći, najmlađi. Na samom pragu 21. veka definisan je kao okean iako i danas postoje mnogi koji ga smatraju delom sva tri okeana koja ga okružuju, a zajedno sa nekoliko mora koja čine njegove rubove zapljuskuju veliko ledeno prostranstvo Antarktika.

okean juzni sante pix
izvor: pixabay.com

U ovom carstvu tišine u kome se put neba propinju ledene sante i bregovi visoki i nekoliko stotina metara, nalaze se najopasnija mesta na našoj planeti. Podvodne oštre gromade leda mogu biti kobne za brodove koji neoprezno lutaju ovim vodama. Zato se za ovo podneblje koriste specijalno opremljeni ledolomci.

okean ledolomac pix
izvor: pixabay.com

Ovo je mesto na kome često besne ledene oluje i najjači vetrovi na celoj planeti pa se zimi voda potpuno zaledi da bi se tek u septembru donekle otopila.

okean juzni sante pix1
izvor: pixabay.com

Pa ipak, iako naizgled neprijateljski nastrojen za živi svet, ovde se vodi izuzetno buran život po debelim ledenim ostrvima. Dok po njima stasavaju nove generacije morževa, foki i kraljevskih pingvina, plave talase seku kitovi putujući od toplijih ka hladnijim vodama u krug.

okean juzni pingvini pix
izvor: pixabay.com

Na sasvim suprotnom kraju planete, u carstvu večitog snega i leda, protegao se Severni ledeni okean, koji nema kopno koje okružuje već je sav satkan od ogromnih bregova i santi leda koje se plave na letnjem suncu koje ne zalazi ili šarene pod polarnom svetlošću koja treperi na nebu.

okean severni ledeni pix
izvor: pixabay.com

Do Severne Amerike i Evroazije, hladne Aljaske i Kanade i bespuća Sibira, dele ga mnoga mora, ali i pored toga što je udaljen od ljudi, na njegovim večito smrznutim ostrvcima i pločama žive beli medvedi, polarne lisice i zečevi, tuljani i snežne sove, a ledene talase seku kitovi narvali i velike grendlandske ajkule.

okean severni ledeni beli medved pix
izvor: pixabay.com

I tako, okrećući se oko svoje ose, smenjuju se sutoni i zore na okeanima. Kažu da se u poslednjih nekoliko vekova i oni menjaju. Topljenjem santi i velikih ledenih bregova zagreva se cela planete i menja klima pa i sam život u njima.

okean severni ledeni sante pix
izvor: pixabay.com

Na nama je da čuvamo našu Zemlju jer nemamo drugi dom sem nje. Kada naučimo kako da pomognemo njoj, naučićemo i kako da pomognemo sebi, a onda ćemo sa spokojem moći da uživamo u lepoti prirode i zaslužimo da se nazovemo njenim najvažnijim delom.

okean zalazak kraj pix
izvor: pixabay.com