понедељак, 1. јун 2020.

Lepoticom Savom od Triglava do Beograda - kroz slovenačke gore (I deo)







Svi mi koji smo rođeni u prošlom veku i školovali se u jednoj davno nestaloj državi učili smo da je reka Sava najduža reka naše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, da polazi od najviše planine Triglava, prolazi kroz četiri republike i završava se pod zidinama glavnog grada Beograda. Sve odrednice prirodne geografije su i dalje tu, na istom mestu, njihove obale Sava postojano zapljuskuje svojom modrom vodom već vekovima, samo su se neke stvari izmenile. Ona je danas međunarodna reka koja prolazi kroz četiri države, nekima od njih stvarajući i granicu. Još nešto što se nikada ne menja jeste plavo nebo koje se ogleda u njenoj plavetnoj boji, sunčevi zraci koji svetlucaju po njenim talasima i topli plićaci puni mirisa reke i vlažne zemlje savskih obala.


foto Manfred Kopka

Reka Sava je mnogo više od domaće balkanske reke. Geografi je smatraju rekom srednje i jugoistočne Evrope, najveće pritoke Dunava po zapremini vode, koja čini severnu granicu Balkanskog poluostrva i južni obod Panonske nizije i Centralne Evrope.  Jedna je od najdužih evropskih reka koja se ne uliva u more i posebno važna jer spaja tri glavna grada – Ljubljanu, Zagreb i Beograd. 



izvor: wikipedia.org

Njen naziv najverovatnije potiče od indoevropskog sewh, što znači „uzeti tečnost“, i nastavka eh, što znači „ono što zaliva“. Stari Grci su je zvali Saus, a stari Rimljani Savus. Među Slovenima je Sava reka koja nosi život pa su zahvaljujući tome i muškarci i žene poneli njeno ime. 



foto Klemen Kuštrin

Sava je jedinstvena i po svom početku. Bez uobičajenog izvora, ona nastaje spajanjem dve manje reke koje snagu dobijaju od svojih pritoka strmih tokova i velikih brzaka, čija su korita isklesali lednici tokom ledenog doba  koji su se krtali od planina do današnje Radovljice. Bili su to glečeri Sava Dolinka i Bohinj, koji je bio najveći lednik na teritoriji današnje Slovenije, za koji naučnici smatraju da je bio širok čak 900 metara. Ceo slovenački kraj zato se smatra gornjim tokom reke Save jer se njeno korito nalazi u stenama Karavanki i Južnih Alpa, stvarajući savski rased duž koga su se izdigle stene stare i preko 200 miliona godina.


foto Jošt Gantar

Prvi od dva savska kraka je Sava Dolinka, koja se po mnogima uzima i kao početak Save, uprkos priključivanju još jedne manje reke 45 kilometara niže. Ona izvire u idiličnom alpskom predelu punom stoletnih četinara i mirisnih slovenačkih gora u vodama potoka Nadiža.  Ponirući u krečnjačke stene kod Planice, nakon 5 kilometara ponovo izvire kao Sava Dolinka na mestu koje je po svojoj neobičnoj boji dobilo ime Zelenci, a koje leži na preko 800 metara nadmorske visine. Šćućureno u dolini koja razdvaja Julijske Alpe od planinskog venca Karavanki, na vododelnici između jadranskog i dunavskog basena, ovo zeleno jezerce nastaje od podzemnih voda koje nastaju račvanjem kraškog izdana u basenu Save i Soče.


foto Sandro Olivo

Potom Sava Dolinka počinje svoj tok kroz doline krševitih planina sačekujući svoje pritoke Martuljek, Triglavsku Bistricu i Jesenicu, šumeći ispod planinskih mostova i zapljuskujući obale idiličnih slovenačkih gradića. 

  izvor: instagram.com

Na njoj je podignuto i nekoliko hidroelektrana: Medvode sa veštačkim jezerom Zbilje uz ušće sa rekom Sorom, Borovlje i Žirovnica na Radovni, najvećoj pritoci Save Dolinke koja nastaje u ledničkoj dolini i teče kroz živopisni kanjon Vintgar spajajući se sa Savom kod sela Moste i istoimene hidroelektrane. 


izvor: instagram.com

Najlepše u ovom kraju je Trbojsko jezero, koje je nastalo 1986. godine kao rezervoar vode hidroelektrane Mavčice pravljenjem brane na Savi. Tom prilikom je potopljen deo savske klisure Zarica, koje je danas zato okruženo strmim obalama i liticama. Obilazeći Bled, Sava Dolinka se približava Radovljici i vodama druge reke koja joj daje novi zamah da nastavi svoj put.


foto Kristijan Horvat

Sa druge strane približava joj se Sava Bohinjka. Ona nastaje kao otoka Bohinjskog jezera spajanjem Jezernice i Mostnice kod Ribčevog Laza. Zanimljivo je da postoje različita mišljenja o njenom početku pa jedni smatraju da je Jezernica deo Save Bohinjke, čineći da ona otiče iz jezera, a drugi pak da je njen početak još reka Savica, poznata po slapu Savica na padinama Triglava, koja se uliva u Bohinjsko jezero kao deo Save Bohinjke, čineći tako njen izvor sasvim drugačijim nego što on zaista i jeste. Bilo kako bilo, i ova reka izuzetne lepote i neobične smaragdno modre boje hita ka svom ušću pored spokoja izletišta Kamnje prikupljajući u proleće nabujale vode sa planina Bohinjske Bistrice i Belice.


izvor: geoslovenia.com

Tako Sava nastaje na samom južnom obodu Karavanki, južno od Radovljice u Radovljičkoj ravnici i teče kroz male slovenačke gradove pod čijim mostovima šume njene pritoke Tržička Bistrica koja se spušta sa Karavanki kod slovenačko-austrijske granice, teče kroz Tržič i uliva se u Savu kod Podbrežja i Kokra, koja je pristiže kod Kranja.


foto Nina Petrović

Dok se kroz maglovita jutra približava prvom glavnom gradu preko čijeg oboda prolazi, Sava stiže do predgrađa Ljubljane i veštačkog jezera Tacen na kome se održavaju takmičenja kajaka i kanua. Kada je ono 1939. godine prvi put održano, brzaci brane su bili prirodni, ali je mnogo godina kasnije unapređenjem jezero postalo kanal sa odlikama koje podržavaju moderne olimpijske igre.


izvor: instagram.com

Sam centar grada Ljubljane i njegovo čuveno staro gradsko jezgro nalazi se na desetak kilometara od toka reke Save. Ova skoro najmanja prestonica Evrope stara je više od pet hiljada godina. 


izvor: feelslovenia.com
Kako su se vekovi smenjivali, rimska Emona postajala je nemački Lajbah, što znači mlaki potok, da bi joj na kraju ime dali Sloveni, slovenački narod koji je na ovom području od 6. veka a prvi put osniva svoju državu Karantaniju sto godina kasnije.

izvor: feelslovenia.com
foto Petar Milošević

Grad koji, prema legendi štiti zmaj potekao sa izvora Ljubljanice, večito u kamenom obliku sačuvan na Zmajskom mostu u centru, razvijao se oko grada-tvrđave na brdu, više puta rušene i obnavljane i u svom podnožju posmatrao prohujale vekove koji su nosili mnoge važne događaje i važne ljude o kojima bi moglo da posvedoči mnogo protekle vode Ljubljanice koje su otplovile u Savu i sve dalje do mora crnih talasa.

Sava nastavlja dalje kroz Ljubljansko polje, žilu kucavicu Slovenije, i menja pravac ka istoku pripremajući se za mukotrpan put kroz klisure. Tako iza sebe ostavlja granicu Južnih Alpa i Dinarida i ulazi u dolinu koju na visokoj obali krasi naselje Dolsko kod koga se potok Mlinščica uliva u reku kroz peskovito i plodno tlo.


izvor: feelslovenia.com

Ubrzo se Savi pridružuje Ljubljanica, koja izvire kod Vrhnika iz 11 kraških vrela, teče kroz močvarni kraj Ljubljanskog barja, prolazi Ljubljanu i uliva se u Savu kod mesta Zalog.


foto Patrik Lovrin

Reka put nastavlja preko Savskih brda, istočne oblasti podnožja Alpa, koji se nalaze na severu i jugu toka Save. Ona teče kroz njihov središnji deo, između vrhova Kum i planina Čemšenik , Javor, Mrzlica, Bohor i Lisca. Kod Zidanog Mosta sa zapada kroz planinske lance i Celjsku kotlinu približava joj se reka Savinja, najduža slovenačka reka koja ima dva izvora – prvi nad vodopadom Rinka u Logarskoj dolini na 1380 metara posle koga uvire kao ponornica i drugog, iz koga ponovo izbija na površinu, 767 metara visokog izvora Črne.


izvor: visitsavinjska.com

Savska brda su takođe nastala tokom ledenog doba, pokretanjem stena od Ljubljanske kotiline i smatraju se delom Dinarida koji odvajaju Kršku kotlinu. Na njihovom mestu se nekada nalazilo Panonsko more , koje se milionima godina povlačilo i oteklo tokom Dunava ka Crnom moru. Rezultati njegovog povlačenja su taloženje stena i stvaranje ravnih obala uz Savu koje ponegde imaju i grebene – nekadašnja ostrva u Panonskom moru koja su se isticala nad njegovom površinom. 


izvor: feelslovenia.com

Brda su poznata po rudama, šumarstvu, vinogradima i transportu drveta. Od prvog grada na ulazu u široku dolinu, Radeča, poznatog po industriji papira, železnica vijugavom prugom spaja slovenačke gradiće sa veštačkim jezerom brane Vrhovo i nuklearnom elektranom Krško, koja koristi reku za raspršivanje viška toplote.


izvor: feelslovenia.com

A da se u dolini reke Save ne nalaze samo prirodne lepote, već i poneki kutak kao iz bajke pokazatelj je mesto iznad ušća Save i potoka Brestanice. Na visokom brežuljku nalazi se zamak Rajhenburg. On ponosno stoji na istom mestu stotinama godina, još od 12. veka, kada ga je obnovio salcburški zemljoposednik nadbiskup Konrad. U 19. veku dvorac postaje samostan u kome su kaluđeri koji su se zakleli na večno ćutanje u potpunoj tišini pravili sir, likere, čokoladu i štampali knjige i razglednice. Danas muzejski eksponati svedoče o tom neobičnom vremenu. 


izvor: dnevnik.hr

Kad izađe iz sapetih klisura reka stiže do najistočnijeg sllovenačkog mesta Brežice, gde se nalazi ušće sa rekom Krkom koja izvira u blizini Ljubljane i teče kroz idilični kraj pitome Dolenjske.


izvor: termekrka.com

U blizini ušća su i terme Čatež, smeštene na velikoj aluvijalnoj zaravni tik uz padine Gorjanca, koja se sa hrvatske strane granice zove Žumberak. Sa svojih 11 termalnih izvora, otkrivenih pre dvesta godina, banja je nekada bila lečilište, a danas čitav sistem modernih spoljnih i zatvorenih bazena sa toplom vodom, hotela i kampova.


foto Damjan Županič

Odavde reka lagano vijuga stvarajući granicu sa Hrvatskom sve do ušća sa Sutlom, noseći mirise Hrvatskog zagorja napuštajući sveža slovenačka svitanja. 


foto Zupan