среда, 8. март 2017.

Cvet – najlepši dar prirode


Nekoga cveće podseti na praznik, rođendan ili važan dan, nekog na cvetnu i mirisnu livadu zavičaja, nekog na buket sa venčanja, ali na šta god da vas asocira, sigurna sam da nećete reći da ga ne volite. Jer kad je priroda stvorila savršenstvo cveta, dala nam je nešto najlepše za sva čula, da uživamo i dok ga gledamo i dok nas opija svojim mirisom.

izvor: Fejsbuk, Najlepša je priroda

Nije svaka biljka obdarena cvetom, ali ona koja ga ima, može se reći da je ljudima bliža srcu jer se svojom lepotom odvaja od drugih.

izvor: Fejsbuk, Najlepša je priroda

Za neke je cveće toliko važno da ga vezuju za sopstvenu naciju, istoriju i mitologiju. Tako na primer lotosov cvet je oduvek bio posebno važan za narode Afrike i Azije. U Indiji ga zovu ljubavnik svetlosti jer svoje latice otvara samo suncu, a kad ono zađe, i on se zatvara. U azijskim budističkim narodima postoji verovanje da u njemu živi Buda jer raste u toploj prljavoj vodi, a ipak ostaje raskošan i lep.

izvor: pixabay.com

Egipćani su verovali da je ovaj cvet dao život faraonima. Prilikom nastanka sveta plutao je tamnim vodama sa zatvoreniim cvetom, a kad su se latice otvorile, iz njega je izašao Ra, bog sunca. Tako je počelo stvaranje sveta. Uveče bi i on sa suncem išao na spavanje.

izvor: pixabay.com

U Japanu je čuven trešnjin cvet, nacionalni cvet i simbol sreće.

izvor: pixabay.com

U ovoj zemlji se već hiljadama godina održava tradicija ohanami, koju Japanci poštuju tako što u aprilu odlaze u parkove prepune rascvetalog trešnjevog drveća. To je veliki događaj  jer cvetanje trešnje određuje početak školske i poslovne godine. Veruje se da ove nežne ružičaste latice donose uspeh mladencima, a mnogi za sreću piju čaj od trešnjevog cveta.

izvor: pixabay.com

Neki cvetovi su naoko krhki i nežni, a uspeli su da prežive sva ledena doba i burne periode naše planete i stignu do naših dana, takva je orhideja, za koju se smatra da je stara od 15 do 20 miliona godina. Toliko dugo se one šepure u svojoj lepoti i ima ih svuda sem na Antarktiku i u pustinjama. Pa ipak, najviše ih je u tropskim oblastima Azije, Južne i Centralne Amerike.

izvor: pixabay.com

Zbog svoje raskošne lepote mnogi je uz ružu smatraju kraljicom cveća. Najveći broj njihovih cvetova može se videti u Kraljevskoj botaničkoj bašti u Kjuu kod Londona, gde se nalazi preko 20 hiljada vrsta orhideja.

izvor: pixabay.com

Prefinjena i egzotična, simbol je romantike i ljubavi. Njeno ime je nastalo od grčke reči orchis, što znači testis, zbog oblika krtole i nekada se verovalo da može da pomogne u određivanju pola nerođenog deteta. I danas u Kini orhideja na poklon garantuje veliko i zdravo potomstvo, u Japanu je simbol izobilja, pa je oduvek postojala legenda da ako ratnik na putu pronađe orhideju, ovenčaće ga neverovatna hrabrost i junaštvo.

izvor: pixabay.com

Pa ipak, voleli cveće manje ili više, niko ne može da porekne da mu se duša ne uzburka kad se u vazduhu oseti miris proleća ni kad se u travi stidljivo pojave njegovi prvi vesnici.

izvor: Fejsbuk, Najlepša je priroda

Dok još ni sneg nije nestao javlja se visibaba, najranija biljka i cvet šume, pa je samim tim simbol nade i novog životnog ciklusa. Njen latinski naziv znači  mlečno cveće zbog mlečnobele boje svojih malenih cvetova, a narodsko je visibaba. Neki veruju zato jer je pogurena kao starica, a neki je opet povezuju sa ruskim jezikom na kome babočka znači leptir, pa zapravo oslikava leptira koji se spušta ka tlu.

izvor: pixabay.com

Tu je i jagorčevina, kojoj ime na latinskom znači prva ruža. Rasuta po senovitim proplancima i livadama pored šuma širom Evrope, u severnoj Africi i jugozapadnoj Aziji, u prošlosti je bila čest ukras u engleskim vrtovima viktorijanskog doba.

izvor: pixabay.com

Još jedan vesnik proleća je ljubičica, najčešći samonikli stanovnik severnog dela naše planete, ali je ima čak i u Australiji, na Havajima, Andima i u Južnoj Americi.

izvor: pixabay.com

U staroj Grčkoj bila je simbol proleća, večnog života i ljubavi. Ime je dobila po ljubičastoj, najčešćoj boji svojih cvetova, a uz nju ima i srcolikih plavih, žutih i belih latica.

izvor: pixabay.com

Afrička ljubičica je čest ukras naših domova i kao što joj i samo ime kaže, potekla je iz istočne tropske Afrike, Tanzanije i Kenije. Krajem 19. veka otkrio je nemački naučnik Volter Sen Pol, koji je preneo u domovinu, gde je postala veoma popularna, a danas naše prozore krase i ljubičaste, plave, bele i ružičaste.

izvor: pixabay.com

Čim granu prvi dani sunca i stvrdnuta zemlja počne da se otkravljuje od zimskog ledenog daha, pojave se prvi zumbuli, istočnjački cvet iz krajeva Sirije, Libana, Izraela, Iraka i Irana, ali ga ima i u Grčkoj i Dalmaciji, gde raste u kamenjarima primorja, od obale pa sve do visokih planina. U Iranu služi kao ukras na stolovima na proslavama persijske Nove godine, a u naš jezik je došao iz turskog i pronašao mesto u mnogobrojnim stihovima naših najpoznatijih pesnika u beharima Alekse Šantića i prolećima Đure Jakšića.

izvor: pixabay.com

Smatra se cvetom večne ljubavi pred čijim opojnim mirisom čak i najhladnija osoba otvara svoje srce.

izvor: pixabay.com

Ova biljka izuzetne lepote zvonastih cvetova i opojnog mirisa gaji se od davnina. Svoje latinsko ime dobio je po Hijakintu, heroju iz grčke mitologije, miljeniku boga Apolona. Kada su se jednom prilikom njih dvojica nadmetala u bacanju diska, Hijakint ga je bacio, a ljubomorni bog vetra Zefir je vetrom skrenuo putanju i ubio mladića. Apolon je mnogo tugovao i nije dao bogu podzemlja Hadu da da mu odnese dušu nego je njegovu krv pretvorio u zumbul, a suze koje je prolio oblikovale su izgled cveta.

izvor: pixabay.com

Sa druge strane, u keltskim legendama zumbul je opasan cvet koji može da omađija čoveka. I njihov naziv bluebell navodi na priču da ovaj plavi zvončić zvoni i obaveštava veštice da je došlo vreme za njihovo okupljanje. U to vreme opasno je proći poljem zumbula jer su mu moći toliko jake da lako može svakom prolazniku ukrasti dušu.

izvor: pixabay.com

A potom, kako sunce sve jače greje, otvaraju se i kale, veličanstveni beli cvetovi, simboli venčanja i lepote. Ko bi rekao da potiče iz močvarnih predela pokrajina Kapland i Natal u Africi, a da u letnjim mesecima, kada su tamo temperature izuzetno visoke, potpuno presušuje.

izvor: pixabay.com

U antičkim vremenima kala je bila namenjena Zevsovoj ženi Heri i za nju se vezuje legenda o Heraklu, Zevsovom sinu, koga je dobio iz veze sa smrtnicom. Vrhovni bog je ipak poželeo da mu sin ima božanske moći i doneo ga je u postelju svoje žene Here, koja je spavala. Tada je postavio da ga ona podoji jer je znao da će tada i on postati drugačiji od običnih smrtnika. Međutim, kada se Hera probudila i videla dete na svojim grudima, odgurnula ga je i razlila svoje mleko. Kako se ono prosulo po nebu, nastao je Mlečni put, a nekoliko kapi mleka koje su pale na zemlju pretvorilo se u cvetove kale.

izvor: saznajlako.com

A onda stiže april i sunce već veselije sija i sve se budi, pupoljci na sve strane, trava se zeleni, a ono cveće koje najviše žuri proleću u susret otvara svoje čašice i krunice.

izvor: wall-pix.net

Na livadama se tada zašarene trobojni cvetovi dan i noć, koji su i sami jedna vrsta ljubičice.

izvor: pixabay.com


Tu su i bele rade rasute po livadama, pašnjacima, a najviše u dolinama. Zbog toga što njen cvet podseća na sunce i otvara se samo da ga obasjaju sunčevi zraci, zovu je i sunčeva nevesta i simbol je radosti, životne energije, svetlosti, topline, čistote i nevinosti.

izvor: pixabay.com

Tu je i maslačak, žutih glavica koje se njišu na vlažnim livadama i pustim mestima, sve dok ne sazri i ne pretvori se u lopticu koju vetar raznese na sve strane.

izvor: pixabay.com

Tu su i narcisi, koji cvetaju na livadama i baštama i mirise svojih belih krunica rasipaju po Balkanu, Karpatima i Alpima. 

izvor: pixabay.com

Ovaj prelepi cvet je dobio ime po Narcisu, liku iz grčke mitologije, sinu rečnog boga i nimfe. Od rođenja ga je pratilo proročanstvo da će živeti dugo samo ukoliko nikada ne vidi svoj lik. Zbog svoje izuzetne lepote je bio omiljen, ali je zbog nje bio i ohol i kada je ražalostio jednog obažavaoca, ovaj ga je prokleo da zavoli ono što mu je nedostižno. Boginja osvete je uslišila njegovu molbu i kada je jednog dana šesnaestogodišnji Narcis zastao kraj jezera da utoli žeđ posle lova, ugledao je svoj odraz u vodi i smrtno se zaljubio. Uzalud je pokušavao da uhvati svoj lik rukama, a kada je shvatio da je to kazna boginje osvete, ubio se mačem. Od njegove krvi nastao je prelepi cvet narcis.

izvor: pixabay.com


Poljem se šarene i lale ili tulipani, koje su, iako ih mnogi vezuju za Holandiju, poreklom iz Azije, planina Pamira, Hindukuša i stepa Kazahstana, ali i severne Afrike i južne Evrope. Raznih su boja i nijansi žute, ružičaste, crvene, ljubičaste, crne i bele, a ima ih i dvobojnih i sa raznobojnim šarama. Lale su simbol ambicije, slave i bogatstva.

izvor: Fejsbuk, Najlepša je priroda


Poreklo reči tulipan vodi od turske reči koja znači turban i nacionalni je cvet Turske i Irana, kao i Holandije. Za vreme vladavine sultana Ahmeda III bila je simbol prestiža, moći i napretka. Zato se taj period Otomanske imperije nazivao doba lala. Iz tog vremena je i jedna turska legenda koja kaže da se princ Farhad zaljubio u sluškinju Širin, koja je iznenada umrla, a on se, ne mogavši da živi bez nje, od tuge bacio sa najviše stene. Svaka kap prinčeve krvi pretvorila se u po jednu crvenu lalu.

izvor: pixabay.com

U aprilu cveta i karanfil, cvet poznat iz perioda komunističkih praznika, pa je zbog toga danas nepravedno zapostavljen i gurnut u zapećak. A zapravo su njegovi izreckani cvetovi jarkih boja raskošne lepote i ime na latinskom mu s pravom znači božji cvet.

izvor: pixabay.com


Maj je mesec kada se cveće najviše šepuri u svojim jarkim i najlepšim bojama. I sve u ovom najbujnijem mesecu kipti od života i radosti. U to vreme se budi i ono što je najduže čekalo da sunce zablista.

izvor: Fejsbuk, Najlepša je priroda

Tada sve miriše od žbunova jorgovana, malog drveta sa ljubičastim cvetovima skupljenih u cvasti, ali ih i belih, ružičastih i žutih.

izvor: pixabay.com

Slavu im je pronela Dolina jorgovana kada je srpski kralj Uroš I Nemanjić zemlju oko korita reke Ibar zasadio jorgovanima jer mu je u Srbiju pristizala nevesta Jelena Anžujska, a želeo je da je podseća na rodnu Provansu. Tako je kameni kraj postao pitom, a jorgovan postao simbol prve ljubavi i mladalačke nevinosti.

izvor: netforum.hr

U to vreme polja na osunčanim brežuljcima se zašarene od plavih i ljubičastih cvetova perunike ili irisa. Ona je kod starih Slovena bila posvećena bogu groma Perunu i njegovoj ženi boginji Peruniki. Drugo ime iris dobio je po boginji Iridi, koja je poruke bogova šarala dugom po nebu i slala ih ljudima. Tamo gde bi Perunov grom i Iridina duga dotakli zemlju, izrastala bi po jedna perunika, svaki put druge boje.

izvor: nekretninebl.com

Da li ste nekada osetili kako livade đurđevaka umeju da zamirišu u topao majski dan? Ništa opojnije od zvonastih mali cvetova koji rastu u senovitim belogoričnim i hrastovim šummama, po šikarama i livadama. Legenda kaže da je đurđevak nastao od Evinih suza kada je morala da napusti rajski vrt.

izvor: pixabay.com


Ali ipak, po mišljenju mnogih, najlepše cveće koje u maju zaseni lepotom sve ostale upravo je ruža. Nema ništa lepše od majske ruže crvene poput usirene krvi koja nosi poruku strasne i večne ljubavi. Ona je i najlepša jer joj i samo ime na latinskom rosa znači crvena.

izvor: pixabay.com


I ne zna se da li su lepše one samonikle, divlje u kršu Dinarskih planina, čiji je plod šipak, ili one u vrtovima koje i uvijajući se stvaraju cvetne stubove i cvetne žive ograde.

izvor: Fejsbuk, Najlepša je priroda

I nije slučajno baš ovaj cvet izabran za kraljicu cveća. Smatra se da se gaji već 5 hiljada godina. Poznata od davnina, odaje u Kleopatrinoj palati bile su posute laticama crvenih ruža, Persijanci su od nje pravili mirisna ulja, mogulski carevi ih gajili po vrtovima u Kašmiru i bacali im latice u reku kada su se ratnici vraćali iz rata.

izvor: pixabay.com


Bila je cvet grčke boginje ljubavi Afrodite i njenog ljubavnika, boga prirode Adonisa. Prvi grm ruže je izrastao iz njegove krvi i simbol je besmrtne ljubavi i večne povezanosti. Kod starih Rimljana bila je simbol veselja i namenjena je boginji ljubavi Veneri.

izvor: pixabay.com

Čak su se i ratovi vodili sa simbolima ruža na reveru. U staroj Engleskoj vodio se četrdeset godina dug Rat ruža oko engleskog prestola, između porodica Jork sa belom i porodice Lankaster sa crvenom ružom. I u hrišćanstvu je ovaj cvet predstavljao važan simbol - simbol Isusove krvi, a ružino trnje je žrtva koju je on podneo da okaje grehe ljudi.

izvor: pixabay.com

U majskim toplim danima u ćoškovima bašta kao papirni pomponi otvaraju se hortenzije, koje donose lepotu sa dalekih polja Kine, Koreje, Indonezije i visokih Himalaja.   

izvor: pixabay.com

Njihovi grmovi preneti su u Evropu i najbolje uspevaju u Porugaliji i Azorskim ostrvima, na kojima je ostrvo Fajala toliko obraslo nežnim cvetovima plave hortenzije da ga zovu još i plavo ostrvo. Ima ih još i belih, ružičastih, ljubičastih i crvenih, a koja će se boja cvetova pojaviti zavisi od tipa zemljišta na kome su zasađene. 

izvor:pinterest.com

A kad dođe leto, pa i sunce postane tako jako da opija svojom toplotom, otvore se i oni cvetovi kojima to prija. Tada u sumrak, kad i vrela zemlja odahne od sunčevih zraka, zamirišu bašte na bele gardenije, žute frezije i narandžaste ljiljane, a po noći se otvori jasmin i opije mirisom one koji od ljubavi ne mogu da spavaju.

izvor: pixabay.com

I sve tako do jeseni i jarkih hrizantema i crvenih gerbera, hladne zime i novih proleća i novih buđenja prirode. 

izvor: pixabay.com

A ako ste se zapitali koja to zemlja nekako najviše voli cveće, odgovor je: Holandija. U njoj se ono najviše uzgaja, pa kad dođe proleće, cela se zemlja zašareni od jarkih boja i opojnih mirisa sveže trave i narcisa u baštama.

izvor: pixabay.com

Tako se, prirodno, i grad u kome se obavlja najveća trgovina cvećem nalazi u Holandiji. To je Alsmer, mesto u blizini Amsterdama, u kome se nalazi aukcijska kuća ili berza cveća. Na njoj se kupci nadmeću za cenu cvetova svih mogućih vrsta i boja i kada se ona postigne, kontigent se za samo nekoliko sati može naći u cvećari bilo kog grada u Evropi.

izvor: vice.com


I za kraj pogledajte kako izgleda park u holandskom gradu Kukenhofu, najvećem cvetnom vrtu na svetu, koji nazivaju još i Bašta Evrope. On se nalazi u mestašcetu Lisu, nedaleko od Harlema. Ovde se godišnje zasadi preko 5 miliona različitih vrsta cveća. Otvoren je u aprilu i maju, kada cveće najlepše cveta.

izvor: viralistas.com

A u okolini nalaze se nepregledna polja lala koja kad u proleće procvetaju, imate utisak da ste na pučini nekog mora koje se preliva u jarkim nijansama ljubičastih, crvenih, žutih, narandžastih i belih talasa. Prizor koji ostavlja bez daha!

izvor: duhoviti.com

Okolo uvek postoji cveće za one koji žele da ga vide, Anri Matis 

izvor: pixabay.com


 
 



 


 

 

3 коментара: